PROSPEKT

AZ BENEFIT

OTVORENOG DOBROVOLJNOG MIROVINSKOG ▇▇▇▇▇

UVOD

Ovaj Prospekt predstavlja poziv na članstvo i sastavni je dio Ponude za sklapanje ugovora o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji u AZ Benefit otvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu (dalje u tekstu: “Fond” ili “AZ Benefit”). Prospekt sadržava sve informacije neophodne za donošenje odluke o pristupanju Fondu. Prije donošenja odluke o pristupanju Fondu potencijalni član treba pročitati ovaj Prospekt i Statut ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ bi se upoznao sa svim uvjetima i karakteristikama štednje, načinu ulaganja sredstava ▇▇▇▇▇ ▇▇▇ i rizicima koje ono nosi.

Dobrovoljna mirovinska štednja je financijski proizvod koji omogućuje dodatnu brigu za razinu primanja u starijoj životnoj dobi. Kroz odabir dobrovoljnog mirovinskog ▇▇▇▇▇ ulažemo u investicijski program prilagođen našoj osobnoj preferenciji rizika i shodno tome primjerenoj razini očekivanog prinosa. Uplaćena sredstva u dobrovoljnu mirovinsku štednju, osobna su imovina člana koja se ne može opteretiti, dati u zalog niti prenijeti u korist ikog drugog. Republika Hrvatska potiče štednju za mirovinu, odnosno dobrovoljnu mirovinsku štednju te odobrava poticaj sukladno uvjetima propisanima Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (Narodne novine br. 19/2014, 29/2018 i 115/2018; dalje u tekstu: “Zakon”).

U svijetu su ovakvi oblici dobrovoljne kapitalizirane mirovinske štednje izrazito rasprostranjeni, a mirovinski fondovi predstavljaju najveće institucionalne investitore te imaju vodeću ulogu na financijskim tržištima. U proteklom periodu su domaći mirovinski fondovi povećali svoj utjecaj na domaćem tržištu kapitala te je imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova u konstantnom porastu. Osnovni cilj Allianz ZB d.o.o. društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (dalje u tekstu: „Društvo“) je upravljanje zatvorenim i otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima te obveznim mirovinskim fondovima uz nastojanje ostvarivanja optimalnih prinosa na imovinu članova ▇▇▇▇▇.

Ovaj Prospekt će se uručiti osobi prije uspostave članstva u AZ Benefit otvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu.

PODACI O AZ BENEFIT

OTVORENOM DOBROVOLJNOM MIROVINSKOM FONDU

Ime ▇▇▇▇▇:

AZ Benefit otvoreni dobrovoljni mirovinski fond

Datum osnivanja ▇▇▇▇▇:

15. srpnja 2003.

Pojam, oblik i cilj AZ Benefit otvorenog dobrovoljnog mirovinskog ▇▇▇▇▇

AZ Benefit otvoreni dobrovoljni mirovinski fond je fond posebne vrste, odnosno predstavlja zasebnu imovinu bez pravne osobnosti u vlasništvu svojih članova, kojim upravlja Društvo

Temeljni cilj ▇▇▇▇▇ ▇▇ zaštita imovine ▇▇▇▇▇ uz ostvarenje prinosa, odnosno rast vrijednosti uloženih novčanih sredstava članova, a kako bi se omogućile isplate dodatne mirovine članovima ▇▇▇▇▇, u skladu s odredbama Zakona.

AZ Benefit se osniva na neodređeno vrijeme, kao fond otvorene naravi koji prihvaća zahtjev za članstvo bilo koje osobe, bez ograničenja vezano uz dob ili zaposlenje. Društvo će poslovati sa zasebnom imovinom ▇▇▇▇▇ sukladno načelu razboritosti i s pažnjom dobrog stručnjaka u skladu s odredbama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, na način kojim nastoji osigurati najvišu moguću razinu sigurnosti, kvalitete, likvidnosti i profitabilnosti cjelokupnog portfelja ▇▇▇▇▇, isključivo u najboljem interesu njegovih članova i korisnika mirovina.

Dobrovoljna mirovinska štednja je jedini financijski proizvod ▇▇▇▇ ▇▇ isključiva namjena – štednja za mirovinu. Svrha dobrovoljne mirovinske štednje, odnosno ulaganja u III mirovinski ▇▇▇▇ ▇▇ osiguranje trajne socijalne sigurnosti i povećanje ▇▇▇▇▇▇▇ u starijoj životnoj dobi.

▇▇▇▇ ▇▇ namijenjen AZ Benefit otvoreni dobrovoljni mirovinski fond

S obzirom na investicijski cilj ▇▇▇▇▇ i strategiju ulaganja, Fond je primjeren osobama koje žele preuzeti manji rizik investicija te su sukladno tome spremne prihvatiti i manji očekivani rast vrijednosti uloženih sredstava. U pravilu to su osobe ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ sigurnost njihovog uloga na prvom mjestu odnosno to su osobe koje žele da ovaj dio njihove imovine bude vrlo konzervativno uložen. AZ Benefit otvoreni dobrovoljni mirovinski fond namijenjen je članovima ▇▇▇▇ ▇▇▇▇:

- očuvanje vrijednosti uloženih sredstava

- lagan i stabilan rast

- prihvat niže očekivanih prinosa uz manji rizik.

Ovakim načinom ulaganja osobe diverzificiraju strukturu svoje imovine ulaganjem u vlasničke i dužničke vrijednosne papire. Iznos koji je razumno investirati ovisi o osobnim mogućnostima svake osobe, odnosno o osobnim perferencijama prema riziku. Investiranje s ciljem zaštite ulagačke glavnice u dužem će vremenskom razdoblju rezultirati nižom stopom povrata od stope koja bi se ostvarila uz manje konzervativnu ulagačku politiku.

Članstvo u Fondu

Članstvo u Fondu uspostavlja se sklapanjem ugovora o članstvu, prihvaćanjem Statuta i ovog Prospekta ▇▇▇▇▇ ▇▇ prvom uplatom u Fond i upisom u registar članova ▇▇▇▇▇.

Nakon potpisivanja Ponude ili otvaranja osobnog računa, Društvo će članu dostaviti potvrdu o sklopljenom Ugovoru. Ugovor o članstvu u Fondu, osim putem potpisa Ponude, može se sklopiti i sredstvima daljinske komunikacije putem mrežnih stranica Društva.

Ugovor o članstvu se smatra sklopljenim prihvaćanjem prospekta ▇▇▇▇▇ ▇ ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ potencijalnog člana ▇▇▇▇▇ pod uvjetom da je izvršena prva uplata u Fond, na način da:

1. potencijalni član odnosno zakonski zastupnik nakon što je pročitao i razumio Statut, Prospekt, te uvjete ugovora ▇▇▇ ▇ ▇▇▇▇▇ dokumente ▇▇▇▇▇, potpisuje ponudu za članstvo u Fondu na obrascima Društva i dostavlja dokumentaciju potrebnu za sklapanje ugovora, a Društvo po primitku uplate dostavi potvrdu o sklapanju ugovora o članstvu, ili

2. potencijalni član na mrežnoj stranici Društva u skladu korisničkim uputama osobno ispunjava elektronički obrazac zahtjeva, uz dostavu informacija i dokumentacije u elektroničkom obliku

potrebne za sklapanje ugovora o članstvu prodajom financijskih usluga sklapanjem ugovora na daljinu, a nakon što je pročitao i razumio Statut, Prospekt i druge dokumente ▇▇▇▇▇, uključujući i prethodnu obavijest i ostale potrebne informacije sukladno posebnim propisima, a Društvo obavijesti člana o sklapanju ugovora o članstvu uz uvjet da je potencijalni član:

a) dostavio sve potrebne, točne i potpune podatke i dokumente za utvrđivanje identiteta i komunikaciju s Društvom,

b) izvršio prvu uplatu u Fond i to isključivo s računa otvorenog kod kreditne institucije na njegovo ime.

Ponudu za članstvo na način opisan u točki 1. prethodnog stavka potencijalni član može prihvatiti neposredno vlastoručnim potpisom u papirnatom obliku ili naprednim elektroničkim potpisom kod prodajnog zastupnika Društva koji takvim potpisom raspolaže. Napredni elektronički potpis putem SignaturePad uređaja pouzdano jamči identitet potpisnika i koji je povezan isključivo s potpisnikom, nedvojbeno identificira potpisnika, nastaje upotrebom sredstava kojima potpisnik može samostalno upravljati i koja su isključivo pod nadzorom potpisnika, sadržava izravnu povezanost s podacima na koje se odnosi, i to na način koji nedvojbeno omogućuje uvid u bilo koju izmjenu izvornih podataka. Ponuda i drugi dokumenti ▇▇▇▇▇ (obrasci i ostala dokumentacija ▇▇▇▇ ▇▇ proizašla iz ugovornog odnosa između Društva i člana) potpisana na SignaturePad uređaju naprednim elektroničkim potpisom ▇▇ ▇▇▇ takva sastavljena u elektroničkom obliku. Ponuda sastavljena u elektroničkom obliku uručuje se članu na adresu elektroničke pošte ▇▇▇▇ ▇▇ ▇▇▇ naznačio (dalje u tekstu: e-mail i/ili e- adresu). Potencijalni član je upoznat i suglasan s time da se dostava elektroničkom poštom obavlja putem javne telekomunikacijske mreže i nekriptiranog e-maila koji ne jamče sigurnost, pravodobnost i tajnost u komunikaciji pa stoga potvrđuje da je upoznat s rizicima i da pristaje na rizike povezane s takvim načinom komunikacije. Potencijalni član odgovara za dostupnost te snosi rizik eventualne nedostupnosti elektroničke adrese koju ▇▇ ▇▇▇▇▇ prilikom prihvata Ponude. Potenicijalni član suglasan je da će mu se u slučaju nedostupnosti prijavljene e-adrese dostava smatrati izvršenom danom slanja na prijavljenu e-adresu, neovisno o tome što tako poslani e-mail nije zaprimio.

Potencijalni član na zahtjev može dobiti presliku ugovorne dokumentacije u papirnatom obliku.

Ukoliko član prestane uplaćivati doprinose on i dalje ostaje član ▇▇▇▇▇. ▇▇▇▇▇ može biti član jednog ili više dobrovoljnih mirovinskih fondova.

Član ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ u roku od 15 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ prve uplate na osobni račun u Fondu pisanom izjavom upućenom Društvu izjaviti da raskida ugovor o članstvu, bez navođenja posebnih razloga. Ako je ugovor o članstvu sklopljen primjenom posebnih propisa o prodaji financijskih usluga sklapanjem ugovora na daljinu, rok za raskid je sukladno navedenim propisima 30 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ je član obaviješten o sklapanju ugovora o članstvu. U navedenim slučajevima Društvo će u roku od ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ primitka izjave, uplatitelju vratiti uplaćeni iznos umanjen za ulaznu naknadu te naknade koje terete imovinu ▇▇▇▇▇, sve korigirano za ostvareni ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇.

Ako je član ▇▇▇▇▇ u vezi s uvjetima i načinom dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje doveden u zabludu ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ Društva ili osoba koje s Društvom imaju sklopljen ugovor o poslovnoj suradnji za ponudu mirovinskih programa fondova, Društvo će vratiti sredstva s osobnog računa člana, uz uvjet da je član ▇▇▇▇▇ obavijestio Društvo o takvoj zabludi u roku od 30 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ prve uplate na osobni račun u Fondu i u ▇▇▇ roku izjavio raskid ugovora, odnosno zatražio povrat sredstava. U navedenom slučaju Društvo će članu ▇▇▇▇▇, ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ primitka izjave li uredno dokumentiranog zahtjeva za povratom sredstava, vratiti sredstva s osobnog računa člana ▇▇▇▇▇, pri čemu je razlika između uplate člana i cijene udjela na osobnom računu člana na ▇▇▇ isplate prihod odnosno obveza Društva.

Ako je član ▇▇▇▇▇ odabrao isplatu mirovine putem mirovinskog osiguravajućeg društva ili društva za životno osiguranje, njegovo članstvo u Fondu prestaje prijenosom sredstava u mirovinsko osiguravajuće društvo ili društvo za životno osiguranje po izboru člana.

Ako je član ▇▇▇▇▇ odabrao isplatu mirovine putem ▇▇▇▇▇, njegovo članstvo u Fondu ne prestaje sklapanjem ugovora o uvjetima isplate mirovine putem ▇▇▇▇▇ između člana ▇▇▇▇▇ i Društva, već tek isplatom zadnje rate mirovine u skladu s odredbama navedenog ugovora te u slučaju jednokratne isplate ukoliko se radi o članu koji je uspostavio članstvo u Fondu najkasnije s danom 31.12.2018. g. ili ranije i navršio je 50 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ i protekao mu je ugovoreni rok iz ugovora o članstvu a na osobnom računu je ostvario sredstva niža od 10.000 kuna.

Član ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ izaći iz članstva u Fondu pod uvjetima i na način određen ugovorom o članstvu. Ako nisu ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava na mirovinu, izlazak iz članstva moguć ▇▇ ▇▇▇▇ uz uvjet istodobnog ulaska u članstvo u drugom dobrovoljnom mirovinskom fondu. Ako član ▇▇▇▇▇ prestane uplaćivati doprinose i dalje ostaje član ▇▇▇▇▇.

Društvo može odbiti sklapanje ugovora o članstvu ako nisu ispunjeni u ovom Prospektu navedeni uvjeti i/ili ako:

1. su odnosi između Društva i potencijalnog člana ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ narušeni (primjerice, postojanje sudskog ili drugog odgovarajućeg spora),

2. postoje osnove sumnje da je počinjeno, pokušano ili bi moglo doći do pranja novca ili financiranja terorizma, u skladu s propisima koji to uređuju,

3. član ▇▇▇▇▇ ili potencijalni član odbije dati Društvu informacije relevantne za provedbu Sporazuma FACTA i Direktive Vijeća 2014/107/EU od 9. prosinca 2014. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL EU, L 359, od

16. prosinca 2014.) koje su Društvu potrebne radi ispunjavanja obveza propisanih zakonom kojim se uređuje odnos između povezanih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o poreznim i drugim javnim davanjima

4. kada nisu ispunjeni uvjeti za sklapanje ugovora o prodaji financijskih usluga na daljinu sukladno posebnim propisima i Prospektu ▇▇▇▇▇.

Kada Društvo odbije sklopiti ugovor o članstvu u Fondu, dužno ▇▇ ▇ ▇▇▇▇ obavijestiti potencijalnog člana ▇▇▇▇▇.

Valuta ▇▇▇▇▇

Sve uplate i isplate iz ▇▇▇▇▇ vodit će se u kunama. Početna cijena udjela iznosi 100,00 kn. Cijenu udjela Društvo će voditi u kunama.

Uplate u Fond

Svaki član ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ odabrati jedan od slijedećih načina uplata u Fond:

a) izravnim terećenjem (trajnim nalogom)

b) obustavom od plaće

c) internet bankarstvom

d) uplatom u poslovnici banke ili pošte.

Dinamika uplata u Fond

Član ▇▇▇▇▇ ▇▇▇ pravo izabrati visinu iznosa i dinamiku uplate na osobni račun u Fondu, a promjena visine iznosa i dinamike uplate ne utječe na prava po osnovi članstva u Fondu.

Član ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ odabrati jednu od sljedećih dinamika uplata doprinosa:

a) mjesečne uplate mirovinskih doprinosa;

b) tromjesečne uplate mirovinskih doprinosa na početku razdoblja;

c) polugodišnje uplate mirovinskih doprinosa na početku razdoblja;

d) godišnje uplate mirovinskih doprinosa na početku razdoblja ili

e) jednokratna uplata ukupnog iznosa mirovinskog doprinosa.

Izračun cijene udjela i neto vrijednosti imovine, način prijenosa računa u drugi fond

Cijena udjela ▇▇▇▇▇ za ▇▇▇ vrednovanja utvrđuje se dijeljenjem neto vrijednosti ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ za ▇▇▇ vrednovanja i ukupnog broja udjela ▇▇▇▇▇ ▇▇ zadnjeg ▇▇▇▇ za koji je izračunata cijena udjela. Vrijednost neto imovine i cijene udjela ▇▇▇▇▇ izračunava se za svaki ▇▇▇ idućega radnog ▇▇▇▇.

▇▇▇▇ vrijednost imovine ▇▇▇▇▇ ▇▇ iznos ukupne imovine ▇▇▇▇▇ umanjen za iznos ukupnih obveza.

Neto vrijednost imovine ▇▇▇▇▇ ▇▇ cijenu udjela ▇▇▇▇▇ izračunava Društvo prema usvojenim računovodstvenim politikama odnosno metodologijama vrednovanja, koje su u skladu sa Zakonom, propisima donesenima na temelju Zakona, drugim propisima i ovim Prospektom. Izračun vrijednosti neto imovine kontrolira i potvrđuje depozitar. Primjenu načela utvrđivanja neto ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ revidira Revizor tijekom revizije godišnjih izvještaja.

Depozitar ▇▇ ▇▇▇▇▇ na svaki ▇▇▇ izračuna cijene udjela ▇▇▇▇▇ za ▇▇▇ vrednovanja izvijestiti Društvo za ▇▇▇▇ Fond obavlja poslove depozitara o provedenom postupku kontrole izračuna neto vrijednosti ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇. Depozitar je obvezan svakog ▇▇▇▇ vrednovanja, a najkasnije do kraja sljedećeg radnog ▇▇▇▇, dostaviti Agenciji izvještaj o vrednovanju neto ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ i izračunu cijene udjela ▇▇▇▇▇ za ▇▇▇ vrednovanja.

Društvo je dužno na svojoj mrežnoj stranici objaviti cijenu udjela ▇▇▇▇▇ za svaki ▇▇▇ ▇▇▇▇ je potvrdio depozitar.

Za potrebe vrednovanja, svaki udjel predstavlja proporcionalni udio u neto imovini ▇▇▇▇▇. Ukupna vrijednost svih udjela ▇▇▇▇▇ uvijek će biti jednaka neto vrijednosti ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇, izračunatoj sukladno Zakonu i propisima donesenih na temelju Zakona.

Uplate na osobne račune i preneseni računi preračunavaju se u udjele svakodnevno u skladu s cijenom udjela na taj datum. Zaprimljena uplata na račun ▇▇▇▇▇ ili ostvareno pravo na prestanak članstva u Fondu, koji su se dogodili neradnim danom, Društvo će obračunati po cijeni udjela ▇▇▇▇▇ ▇▇ prvog sljedećeg radnog ▇▇▇▇. Sredstva na osobnom računu člana ▇▇▇▇▇ njegova su osobna imovina.

Udjeli u Fondu vode se u Registru članova ▇▇▇▇▇ u elektroničkom obliku. Društvo je odgovorno za vođenje Registra. Udjeli i prava iz udjela u Fondu stječu se upisom u Registar članova ▇▇▇▇▇. Upis u Registar članova ▇▇▇▇▇ obavlja se odmah po sklapanju ugovora o članstvu u Fondu

Prijenos računa u drugi dobrovoljni mirovinski fond

Prijenos računa znači prijenos sredstava s osobnog računa člana ▇▇▇▇▇ u drugi dobrovoljni mirovinski fond. Podnošenjem zahtjeva za prijenosom sredstava na osobnom računu člana ▇▇▇▇▇ u drugi dobrovoljni mirovinski fond, prenose se sredstva s osobnog računa člana ▇▇▇▇▇ u drugi dobrovoljni mirovinski fond. U ▇▇▇ slučaju broj udjela koji se bilježi na osobnom računu člana u bivšem fondu određuje se množenjem broja udjela s cijenom udjela bivšeg ▇▇▇▇▇ ▇▇ zadnji ▇▇▇ članstva u bivšem fondu. Mirovinsko društvo koje upravlja bivšim fondom doznačuje navedena sredstva novom fondu umanjena za izlaznu naknadu, trećeg radnog ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ što je zaprimilo zahtjev. Izlazna naknada iznosi 2,5% i primjenjuje se na osnovicu ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ ukupan iznos sredstava na osobnom računu člana na zadnji ▇▇▇ članstva u Fondu, a plaća se samo u slučaju prijenosa računa u drugi fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo.

Prosječan ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ od početka ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ te povijesni ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ u zadnjih pet ▇▇▇▇▇▇

Fond je osnovan 15. srpnja 2003. godine. Početak ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇: 3. prosinca 2003. godine

Prosječan prinos od početka ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ (3.12.2003. do 31.12.2021.) iznosi 5,72%. Povijesni ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ u zadnjih pet ▇▇▇▇▇▇ iznosi:

Rezultati poslovanja ▇▇▇▇▇ računaju se u skladu s odredbama Zakona i propisima Agencije te se iskazuju kroz financijska izvješća.

Prosječan godišnji prinos od osnutka izračunava ▇▇ ▇▇▇ geometrijski prosjek prinosa u razdoblju od osnutka do zadnjeg ▇▇▇▇ razdoblja. Nominalni prinos mirovinskog ▇▇▇▇▇ predstavlja postotnu razliku između vrijednosti obračunske jedinice na prvi i zadnji ▇▇▇ razdoblja u kojem ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ računa. Rezultati poslovanja ▇▇▇▇▇ ostvareni u proteklim razdobljima ne predstavljaju indikaciju i nemaju nikakav utjecaj na buduće rezultate poslovanja ▇▇▇▇▇. Prilikom izračuna prinosa uzeti su u obzir svi troškovi i naknade ▇▇▇▇▇ osim ulaznih i izlaznih naknada.

Ne postoje jamstva, garancije i/ili obećanja vezano uz investicijski rezultat ili određenu razinu primanja.

Poslovna ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ jednaka je kalendarskoj godini i započinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca.

Prava članova ▇▇▇▇▇

Pravo na sudjelovanje u dobiti ▇▇▇▇▇

Financijski rezultat (dobit ili gubitak) objavljuje se u revidiranim godišnjim izvještajima ▇▇▇▇▇ i u cijelosti se raspoređuje članovima ▇▇▇▇▇ proporcionalno njihovom udjelu u neto ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇.

Pravo na obaviještenost

Primjerak Prospekta i ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇, Ključne podatke za članove ▇▇▇▇▇ ▇▇ ostale propisane objave, obavijesti i polugodišnje i revidirane godišnje izvještaje ▇▇▇▇▇ ▇▇ Društva moguće je dobiti na mrežnim stranicama Društva: ▇▇▇.▇▇▇▇▇▇.▇▇.

Društvo će najmanje jednom godišnje članovima ▇▇▇▇▇, putem svoje mrežne stranice na koju članovi imaju pristup putem korisničkog broja i PIN-a, učiniti dostupnom redovitu potvrdu ▇▇▇▇ ▇▇ sadržavati podatke sukladno Zakonu i propisima. Na zahtjev člana ▇▇▇▇▇, Društvo će dostaviti ▇▇▇ članu dodatnu obavijest o uplatama, odnosno isplatama te prijenosima računa, broju udjela i vrijednosti imovine na njegovu osobnom računu.

Društvo će jednom godišnje ažurirati ovaj Prospekt u dijelu koji se odnosi na nebitne promjene Prospekta u protekloj godini. Ključne podatke ▇▇▇▇▇ Društvo će ažurirati najmanje jednom u godinu ▇▇▇▇.

Društvo je dužno izrađivati tromjesečni izvještaj o poslovanju ▇▇▇▇▇ namijenjen članovima ▇▇▇▇▇ i objavljivati ga na svojim mrežnim stranicama najkasnije 15 ▇▇▇▇ od završetka tromjesečnog razdoblja koje završava 31. ožujka, 30. lipnja, 30. rujna i 31. prosinca.

Društvo i prodajni zastupnici Društva koje upravlja Fondom, moraju potencijalnim članovima ▇▇▇▇▇ prije sklapanja ugovora o članstvu, besplatno staviti na raspolaganje Statut, Prospekt i Ključne podatke za članove ▇▇▇▇▇. Na svim mjestima na kojima se nude mirovinski programi ▇▇▇▇▇, potencijalnim članovima ▇▇▇▇▇ moraju biti dostupni Ključni podaci za članove ▇▇▇▇▇, Statut i Prospekt ▇▇▇▇▇.

Članu ▇▇▇▇▇ ▇▇, na njegov zahtjev, besplatno jednom godišnje moraju dostaviti posljednji revidirani godišnji izvještaji i polugodišnji izvještaji ▇▇▇▇▇, ▇▇ Ključni podaci za članovena način definiran ugovorom o članstvu u Fondu.

Na zahtjev člana ▇▇▇▇▇ Društvo je dužno dostaviti i dodatne informacije o limitima koji se primjenjuju na području upravljanja rizicima ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ Društvo upravlja, postupcima koji se koriste u tu svrhu, kao i o promjenama u rizičnosti i prinosima osnovnih vrsta financijskih instrumenata u koje je uložena imovina ▇▇▇▇▇

Pravo na mirovinu

Prava iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (ostvarivanje prava na mirovinu) član ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ ostvariti, ovisno o vremenu sklapanja ugovora o članstvu:

− najranije s navršenih 50 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ ukoliko je ugovor o članstvu sklopio najkasnije s danom 31.12.2018. godine ili ranije od tog datuma, ili

− najranije s navršenih 55 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ ukoliko je ugovor o članstvu sklopio počev od 1. siječnja 2019. godine ili kasnije.

Iznimno od navedenoga, pravo na mirovinu može se ostvariti u slučaju smrti i ranije, uz predočenje valjanog dokumenta kojim se dokazuje navedena činjenica (rješenje o nasljeđivanju).

Ugovor o članstvu smatra se sklopljenim prihvaćanjem Prospekta i ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ pod uvjetom da je izvršena prva uplata u Fond.

Član ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ odabrati isplatu mirovine putem:

1. mirovinskog osiguravajućeg društva

2. društva za životno osiguranje koja ima dozvolu ili odobrenje Agencije (dalje: društvo za životno osiguranje)

3. Društva, a pod uvjetima iz ovog Prospekta.

Isplata putem mirovinskog osiguravajućeg društva

Ostvarivanjem prava na mirovinu, iznos na računu člana ▇▇▇▇▇ prenijet će se u mirovinsko osiguravajuće društvo koje će članu isplaćivati doživotno ili privremeno mirovinsko davanje, u skladu s izabranim mirovinskim programom. Isplata mirovine putem mirovinskog osiguravajućeg društva te

naplata naknade mirovinskog osiguravajućeg društva obavlja se u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava te odlukama Agencije.

Isplata mirovine putem društva za životno osiguranje

U slučaju da se član ▇▇▇▇▇ po ostvarivanju prava na mirovinu odlučio da mu mirovinu isplaćuje društvo za životno osiguranje, iznos na računu člana ▇▇▇▇▇ prenijet će se u društvo za životno osiguranje po izboru člana ▇▇▇▇▇ koje će mu isplaćivati mirovinsku rentu. Društvo za životno osiguranje isplaćuje mirovinsku rentu u dužno je postupati u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava koje se odnose na obvezu sklapanja ugovora o mirovini i obveznu ponudu pružanja usluga isplate doživotne mirovine.

Isplata mirovine putem Društva

a) Članu ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ je ugovor o članstvu sklopio najkasnije s danom 31. prosinca 2018. ili ranije

Članu ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ je navršio 50 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ i koji je protekom ugovorenog roka iz ugovora o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji kojeg je sklopio s Društvom, na osobnom računu ostvario sredstva niža od 10.000,00 kuna, Društvo može isplatiti ukupno ostvarena sredstva. Društvo vrši isplatu na temelju pisanog zahtjeva člana i to jednokratno u ▇▇▇▇▇ iznosu. Isplata se vrši u roku od pet radnih ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ primitka uredno ispunjenog i vlastoručno potpisanog zahtjeva. U slučaju navedene, jednokratne isplate, Društvo nema pravo naplatiti izlaznu naknadu.

Članstvo u Fondu prestaje prijenosom ukupno kapitaliziranih sredstava s osobnog računa člana u mirovinsko osiguravajuće društvo, prijenosom ukupno kapitaliziranih sredstava u drugi dobrovoljni mirovinski fond ili jednokratnom isplatom ukoliko je član navršio 50 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ i protekao mu je ugovoreni rok iz ugovora o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji, a na osobnom računu je ostvario sredstva niža od 10.000,00 kuna te isplatom zadnje rate mirovine iz ▇▇▇▇▇.

Ukoliko je na osobnom računu člana ▇▇▇▇▇ po ostvarivanju prava iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja vrijednost imovine niža od 50.000,00 kuna, član ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se odlučiti na isplatu mirovine putem ▇▇▇▇▇, pri čemu se iz imovine ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ vršiti samo privremena isplata mirovine, i to pod sljedećim uvjetima:

1. trajanje isplata ugovoreno je na najmanje pet ▇▇▇▇▇▇;

2. isplate su periodične;

3. sredstva se isplaćuju u protuvrijednosti unaprijed određenog broja udjela prema cijeni udjela na ▇▇▇ isplate;

4. Društvo može izvršiti isplatu dijela mirovine u obliku jednokratne isplate u visini od najviše 30% iznosa na računu člana ▇▇▇▇▇, a može i u većem postotku, ali tada maksimalno do iznosa od 10.000,00 kuna.

Privremena isplata mirovine putem ▇▇▇▇▇ ne podliježe plaćanju izlazne naknade.

O uvjetima isplate mirovine putem ▇▇▇▇▇ sklapa se zaseban ugovor između člana ▇▇▇▇▇ i Društva na koji se, na odgovarajući način, primjenjuju odredbe članka 115. Zakona.

b) Članu ▇▇▇▇▇ neovisno o datumu sklapanja ugovora o članstvu

Članu ▇▇▇▇▇ neovisno o datumu sklapanja ugovora o članstvu, a po ostvarenju prava na mirovinu Društvo će ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ zahtjev člana ▇▇▇▇▇, neovisno o vrijednosti imovine na osobnom računu člana ▇▇▇▇▇ izvršiti:

− jednokratnu isplatu u ▇▇▇▇▇ iznosu u visini od 30% iznosa na računu člana ▇▇▇▇▇ i neovisno o preostaloj vrijednosti imovine na osobnom računu člana ▇▇▇▇▇ do najviše 100.000,00 kuna kao privremenu isplatu prema uvjetima iz alineje 2. ovog stavka, ili

− privremenu isplatu do najviše 100.000,00 kuna temeljem zasebnog ugovora o isplati mirovine, i to pod sljedećim uvjetima:

o trajanje isplata ugovoreno je na pet ▇▇▇▇▇▇

o isplate su periodične

o sredstva se isplaćuju u protuvrijednosti unaprijed određenog broja udjela prema cijeni udjela na ▇▇▇ isplate

o ukoliko postoji, preostali iznos sredstava na računu člana ▇▇▇▇▇ prenijeti će se, po odabiru člana ▇▇▇▇▇, u mirovinsko osiguravajuće društvo ili društvo za životno osiguranje.

O uvjetima isplate mirovine putem ▇▇▇▇▇ sklapa se zaseban ugovor na koji se na odgovarajući način, primjenjuju odredbe članka 115. Zakona. Privremena isplata mirovine putem ▇▇▇▇▇ ne podliježe plaćanju izlazne naknade.

Pravo na državna poticajna sredstva

Članovima ▇▇▇▇▇ odobravaju se poticajna sredstva iz državnog proračuna na osnovi dokumentiranih podataka o prikupljenim doprinosima u prethodnoj kalendarskoj godini. Poticajna sredstva iznose 15% od uplaćenog doprinosa pojedinog člana ▇▇▇▇▇ u prethodnoj kalendarskoj godini, ali najviše do uplaćenog iznosa od 5.000,00 kuna po članu ▇▇▇▇▇ tijekom jedne kalendarske godine. Pravo na državna poticajna sredstva ima svaki član ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ ima prebivalište u Republici Hrvatskoj ili je državljanin Republike Hrvatske. Pravo na državna poticajna sredstva ima i svaki član ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ nije državljanin Republike Hrvatske, pod uvjetom da ima prebivalište u nekoj od država članica, ali to pravo mu pripada samo tijekom razdoblja dok se za njega u Republici Hrvatskoj uplaćuju doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje.Poticajna sredstva vode se na osobnom računu člana na način da se u svakom trenutku može utvrditi njihov iznos i ona predstavljaju osobnu imovinu člana kojom upravlja Društvo te čine sastavni dio osobnog računa člana ▇▇▇▇▇.

Poticajna sredstva odobrit će se za članstvo u samo jednom dobrovoljnom mirovinskom fondu.

U slučaju istodobnog članstva u više dobrovoljnih mirovinskih fondova i ostvarivanja prava za poticajnim sredstvima, član ▇▇▇▇▇ ▇▇ obvezan do 1. veljače prema svom odabiru izvijestiti mirovinsko društvo u korist kojeg računa u fondu želi ostvariti upis poticajnih sredstava. Ako član ▇▇▇▇▇ ne izvrši odabir ▇▇▇▇▇ poticajna sredstva će se odobriti onom dobrovoljnom mirovinskom fondu u kojem je uplaćen najveći iznos godišnjeg mirovinskog doprinosa za koji se traže poticajna sredstva.

O odabiru ▇▇▇▇▇ za korištenje poticajnih sredstava, Društvo je dužno izvijestiti Ministarstvo financija.

Navedeni iznosi i postoci određeni su Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima važećim na ▇▇▇ donošenja ovog Prospekta te su podložni izmjenama i dopunama propisa. Prestankom ili ukidanjem odgovarajućih odredaba ▇▇▇▇▇▇, ovaj se članak smatra automatski izmijenjenim ili ukinutim u skladu sa odredbama Zakona na snazi u mjerodavnom trenutku.

Zaštita osobnih podataka članova ▇▇▇▇▇

Društvo obrađuje osobne podatke članova pri obavljanju djelatnosti upravljanja dobrovoljnim mirovinskim fondovima sukladno važećoj regulativi, posebice sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka (Uredba EU 2016/679). Osobni podaci se obrađuju radi sklapanja ili izvršenja ugovora o članstvu u dobrovoljnom mirovinskom fondu, radi poštivanja pravnih obveza Društva i/ili za potrebe legitimnih interesa. U slučaju kad je to potrebno, za određene svrhe obrade Društvo će zatražiti izričitu privolu člana. Informacije o obradi osobnih podataka Društvo će dostaviti potencijalnom članu prilikom prikupljanja podataka odnosno potpisivanja ponude, a bit će dostupne i na Internet stranici Društva kojoj imaju pristup članovi fondova pod upravljanjem Društva. Posljedica uskrate davanja osobnih podataka ili davanje netočnih podataka može biti nemogućnost sklapanja poslovnog odnosa, odnosno odbijanje sklapanja ugovora o članstvu u dobrovoljnom mirovinskom fondu.

Društvo osobne podatke obrađuje na način kojim se osigurava njihova odgovarajuća sigurnost, što uključuje zaštitu od neovlaštene ili nezakonite obrade te od slučajnog gubitka, uništenja ili oštećenja i to primjenom odgovarajućih tehničkih ili organizacijskih mjera.

Osobne podatke Društvo ▇▇▇▇ sukladno rokovima određenima Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Zakonom o računovodstvu, Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma i ostalim primjenjivim pozitivnim propisima.

Okolnosti u kojima može doći do obustave aktivnosti

Zatvaranja osobnih računa članova, uplate na osobne račune i prijenos računa člana ▇▇▇▇▇ u drugi fond mogu se obustaviti odlukom Društva:

a) ako Društvo i depozitar smatraju da postoje osnovani i dostatni razlozi za obustavu ili

b) ako je to u javnom interesu ili

c) ako je to u interesu članova ili potencijalnih članova ▇▇▇▇▇.

Obustava zatvaranja osobnih računa i uplata na osobne račune članova u Fondu te prijenos računa člana ▇▇▇▇▇ u drugi fond ▇▇▇▇ prestati što je prije moguće, odnosno čim prestanu razlozi za obustavu a najkasnije u roku od 28 ▇▇▇▇ od početka obustave, osim ako Agencija na obrazloženi zahtjev Društva odobri produljenje naznačenog roka.

Društvo će svaku obustavu zatvaranja osobnih računa, uplata na osobne račune članova u Fondu te prijenosa računa člana ▇▇▇▇▇ u drugi fond objaviti na svojim mrežnim stranicama za cijelo vrijeme trajanja obustave te je dužno obavijestiti članove ▇▇▇▇▇. Nastavak poslovanja ▇▇▇▇▇ Društvo će objaviti na svojim mrežnim stranicama te obavijestiti članove ▇▇▇▇▇.

STRATEGIJA I STRUKTURA ULAGANJA, OGRANIČENJA, UVJETI ZADUŽENJA ▇▇▇▇▇ ▇▇ RIZICI POVEZANI S ULAGANJIMA

Društvo će s obzirom na investicijski cilj i strategiju ulaganja ▇▇▇▇▇ investirati imovinu ▇▇▇▇▇ ▇▇ vrlo konzervativan način, a s glavnim ciljem zaštite ulagačke glavnice članova uz ostvarenje primjerenog prinosa. Investiranje s ciljem zaštite ulagačke glavnice u dužem će vremenskom razdoblju rezultirati nižom stopom povrata od stope koja bi se ostvarila uz manje konzervativnu ulagačku politiku.

Investicijski cilj Društvo će ostvarivati pretežnim ulaganjem u dužničke vrijednosne papire, a u normalnim tržišnim okolnostima do 10% imovine ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ biti uloženo i u dionice različitih tržišnih kapitalizacija.

Ukoliko procijeni da u narednom razdoblju zadržavanje alokacije može rezultirati boljom izvedbom, Društvo može privremeno zadržati alokaciju u dionice iznad 10% imovine. Prelazak alokacije u dionicama preko 10% imovine ▇▇▇▇▇ moguće je do najviše 15% imovine ▇▇▇▇▇. Primjerice u situacijama negativnih kratkoročnih kamatnih ▇▇▇▇▇ ▇▇ niskih dugoročnih kamatnih ▇▇▇▇▇ izazvanih niskom inflacijom zadržavanje izloženosti u dioničkoj klasi imovine može rezultirati višim očekivanim prinosom.

Svako eventualno korištenje ▇▇▇▇ navedenih iznimaka Društvo će obrazložiti, pratiti i dokumentirati u sklopu donošenja strategije ulaganja ▇▇▇▇▇.

Društvo će imovinu ▇▇▇▇▇ ulagati i u ostale financijske instrumente sukladno Zakonu, pridržavajući se limita propisanih ovim Prospektom, Zakonom i podzakonskim aktima. Uplaćena sredstva investirat će se u najboljem interesu članova ▇▇▇▇▇ vodeći brigu o diverzifikaciji ulaganja.

Imovina ▇▇▇▇▇ ▇▇ se sastojati od sljedećih vrsta imovine sa sljedećim investicijskim ograničenjima:

1. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca koje izdaje ili za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica, odnosno kojemu pripada jedna ili više država članica OECD-a - bez ograničenja; s ▇▇▇ da ▇▇ ▇▇▇▇ od 35% neto vrijednosti imovine ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ uložiti u dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca ▇▇▇▇ je izdavatelj ili za koje jamči Republika Hrvatska, Europska banka za obnovu i razvoj, Međunarodna banka za obnovu i razvoj ili Europska investicijska banka

2. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, ▇▇▇▇ je izdavatelj ili za koje jamči jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a - najviše 30% neto vrijednosti imovine ▇▇▇▇▇, uzimajući u obzir i izloženost iz točke 3. ovog Članka

3. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, ▇▇▇▇ izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a - najviše 30% neto vrijednosti imovine ▇▇▇▇▇, uzimajući u obzir i izloženost iz točke 2.;

4. prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, ▇▇▇▇ je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a - najviše 10% neto vrijednosti ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇, uzimajući u obzir i posrednu izloženost iz točaka 5. i 7.;

5. udjela UCITS fondova koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ili odgovarajućih fondova koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad ▇▇▇ fondovima i razina zaštite ulagatelja istovjetni onima propisanim zakonom koji uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom s ▇▇▇ da maksimalna naknada za upravljanje ▇▇▇▇ ▇▇ moguće zaračunati iz imovine takvih investicijskih fondova iznosi 2% - najviše 30% neto vrijednosti ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇;

6. depozita kod kreditnih institucija koji su povratni na zahtjev te koji dospijevaju za najviše 12 mjeseci, pod uvjetom da kreditna institucija ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ili državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad ▇▇▇ kreditnom institucijom i razina zaštite deponenata istovjetni onima propisanima zakonom koji uređuje poslovanje kreditnih institucija - najviše 5% neto vrijednosti imovine ▇▇▇▇▇ u jednu kreditnu instituciju;

7. izvedenih financijskih instrumenata kojima se trguje na uređenim tržištima u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala ili izvedenih financijskih instrumenata kojima se trguje izvan uređenih tržišta (neuvrštene OTC izvedenice) i to jedino u svrhu zaštite imovine ▇▇▇▇▇ i efikasnog upravljanja imovinom i obvezama ▇▇▇▇▇ i/ili smanjenja rizika ulaganja.;

8. novca na novčanom računu ▇▇▇▇▇ otvorenog kod kreditne institucije te na drugim računima ▇▇▇▇ ▇▇ to potrebno radi realizacije ulaganja;

9. drugih vrsta imovine ▇▇▇▇ ▇▇ proizašla iz imovine iz točaka 1. do 8. (kao npr. certifikat o depozitu i globalna potvrda depozitara)

Imovina ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ biti uložena i u instrumente s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojima se ne trguje na uređenim tržištima, multilateralnim trgovinskim platformama (MTP) ili organiziranim trgovinskim platformama (OTP). U takvu vrstu ulaganja Društvo može uložiti do najviše 10% imovine ▇▇▇▇▇.

Dodatna ograničenja:

Fond može steći najviše:

a) 10 % dionica s pravom glasa jednog izdavatelja

b) 10 % dionica bez prava glasa jednog izdavatelja

c) 10 % dužničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja

d) 25 % udjela ili dionica pojedinoga investicijskog ▇▇▇▇▇

e) 10 % instrumenata tržišta novca jednog izdavatelja

s ▇▇▇ da se ova ograničenja ne primjenjuju na prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca ▇▇▇▇ je izdavatelj ili za koje jamči RH, druga država članica, država članica OECD-a ili javna međunarodna tijela kojima pripada jedna ili više država članica.

Imovina ▇▇▇▇▇ ne može biti uložena u:

1. imovinu ▇▇▇▇ ▇▇ po zakonu neotuđiva ili ▇▇▇▇ ▇▇ opterećena, odnosno založena ili fiducijarno prenesena radi osiguranja kakve tražbine i

2. vrijednosne papire izdane od depozitara ▇▇▇▇▇, bilo kojeg dioničara, odnosno vlasnika udjela mirovinskog društva, ili bilo koje osobe ▇▇▇▇ ▇▇ povezana osoba s prethodno navedenim osobama

3. plemenite metale niti u potvrde koje ih predstavljaju, ▇▇▇ ▇▇▇▇ stvoriti izloženost prema plemenitim metalima i drugim robnim burzama

U nedavno izdane prenosive vrijednosne papire može se ulagati ako prospekt izdanja uključuje obvezu da će izdavatelj podnijeti zahtjev za uvrštenje u službenu kotaciju burze ili na drugo uređeno tržište koje redovito posluje, priznato je i otvoreno za javnost i uvrštenje će se izvršiti u roku od jedne godine od izdanja.

Na osnovu ▇▇▇▇ navedenih pristupa, kreirat će se optimalna kombinacija financijskih instrumenata na način da tako kreirani portfelj predstavlja najpoželjnije ulagačke prilike unutar navedenih investicijskih ograničenja a u skladu s profilom rizičnosti ▇▇▇▇▇.

Fond može pozajmiti novčana sredstva od trećih osoba u ukupnom iznosu do 5% neto vrijednosti ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇, ▇▇▇ samo putem repo poslova i transakcija prodaje i ponovne kupnje, i to ne na rok duži od tri mjeseca.

Najviše 5% neto vrijednosti ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇, a najviše do 50% svakog pojedinog ulaganja dopušteno je pozajmiti trećim osobama. Imovina ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se pozajmljivati isključivo temeljem pisanog ugovora ili u sklopu organiziranih sustava za pozajmljivanje vrijednosnih papira koji djeluju u sklopu sustava za poravnanje i namiru. Pozajmljivanje je dopušteno samo na isključivu korist ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ povećanja prinosa ▇▇▇▇▇, bez neprimjerenog povećanja rizika. U ▇▇▇ smislu, pozajmljeni vrijednosni papiri moraju biti primjereno osigurani kolateralom. Ugovori o zajmu moraju sadržavati odredbu kojom se omogućava povlačenje pozajmljenih vrijednosnih papira na poziv u roku od 15 radnih ▇▇▇▇.

Uvažavajući sve veću važnost suočavanja s ekonomskim, socijalnim i ekološkim izazovima te ulaganja u projekte i aktivnosti koje vode računa o održivom poslovanju i očuvanju klime i zaštite okoliša, a sukladno Zakonu o provedbi Uredbe (EU) 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u

sektoru financijskih usluga i Uredbe (EU) 2020/852 o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe 2019/2008 (Narodne Novine, br. 70/2021), Društvo pažnjom dobrog stručnjaka odnosno dobrog gospodarstvenika i sukladno načelu razboritosti, imajući u vidu mogući dugoročni utjecaj odluka o ulaganju na okolišne, socijalne i upravljačke (ESG) čimbenike, a razmjerno veličini, vrsti i opsegu svojeg poslovanja, na razini izdavatelja prilikom ulaganja imovine uzima u obzir odnosno ima u vidu rizike održivosti, te se štetni učinci uzimaju u obzir u izradi investicijske analize i procesu donošenja odluka o ulaganju, koliko je to moguće u smislu dostupnosti podataka o ESG čimbenicima. Međutim, Društvo naglašava da ovaj Fond nije određen kao proizvod koji promovira okolišna ili socijalna obilježja odnosno Fond koji ima za cilj ulagati u održiva ulaganja. Sukladno navedenom, kod ulaganja na kojima se temelji ovaj financijski proizvod ne uzimaju se u obzir kriteriji EU-a za okolišno održive gospodarske djelatnosti.

Društvo u skladu sa zakonskim propisima ima diversificirani portfelj vrijednosnih papira, te je na ▇▇▇ ▇▇▇▇▇ utjecaj rizika održivosti pojedinog izdavatelja ili investicije minimiziran. Društvo promjenu okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika temelji na objavama referentnih svjetskih izdavatelja ▇▇▇▇ ▇▇ to propisano internim aktima Društva. Relativna promjena okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika na bolje bi trebala rezultirati sa smanjenjem mogućnosti utjecaja navedenih rizika na ▇▇▇▇▇▇, ▇▇▇ i obrnuto.

Rizici poslovanja ▇▇▇▇▇

Poslovanje ▇▇▇▇▇ po svojoj naravi pretpostavlja preuzimanje određenih rizika.

Obzirom na vrste imovine u koje je dopušteno ulaganje odnosno na strategiju upravljanja imovinom, vrijednost imovine ▇▇▇▇▇ podložna je oscilacijama.

Fond je najviše izložen riziku promjene kamatnih ▇▇▇▇▇ i kreditnom riziku. Fond može biti izložen i riziku promjene cijena vlasničkih vrijednosnih papira, valutnom riziku, riziku namire, riziku likvindosti, operativnom riziku i riziku koncentracije. Navedeni rizici mogu utjecati na profitabilnost ▇▇▇▇▇ i cijenu udjela.

Aktivnosti ▇▇▇▇▇ mogu, ali ne moraju biti profitabilne i stoga nema garancije članovima da će uloženi iznos biti vraćen ili da će vrijednost sredstava porasti.

Tržišni rizik

Pod tržišnim rizicima smatraju se:

Rizik promjene cijena (Rizik promjene vrijednosti vlasničkih vrijednosnih papira)

Rizik promjene cijena odnosno promjene vrijednosti vlasničkih vrijednosnih papira ▇▇ ▇▇▇▇▇ da će porast ili pad vrijednosti vlasničkih vrijednosnih papira na tržištu utjecati na vrijednost imovine ▇▇▇▇▇, obzirom da je imovina ▇▇▇▇▇ uložena u razne vlasničke vrijednosne papire. Kako bi se ublažio tržišni ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se ogleda u porastu ili padu cijena vlasničkih vrijednosnih papira, pažljivo se odabiru ulaganja, prikupljaju se informacije o imovini u koju se investira te se imovina diverzificirano ulaže.

Kamatni rizik (Rizik promjene kamatnih ▇▇▇▇▇)

Fond preuzima rizik promjene kamatnih ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ investira u dužničke vrijednosne papire. Ovaj rizik znači da će promjena tržišnih kamatnih ▇▇▇▇▇ utjecati na vrijednost dužničkih instrumenata i time i na vrijednost ▇▇▇▇▇. U pravilu, porast tržišnih kamatnih ▇▇▇▇▇ odnosno zahtijevanih prinosa na pojedine financijske instrumente uzrokuje pad njihove tržišne vrijednosti i obrnuto, pad tržišnih kamatnih ▇▇▇▇▇ uzrokuje rast tržišne vrijednosti financijskih instrumenata.

Općenito, obveznice su najpodložnije riziku promjene kamatnih ▇▇▇▇▇ i kreditnom riziku izdavatelja. Obveznice sa duljim dospijećem imaju veću osjetljivost na promjene kamatnih ▇▇▇▇▇ nego one sa kraćim dospijećem. Zbog navedenog se detaljno analizira duracija pojedinih obveznica, ali i njihovog cjelokupnog portfelja. Upravljanje kamatnim rizikom se vrši kroz diversificirano ulaganje imovine u vrijednosne papire sa različitim duracijama i valutama, a sve kako bi bili u skladu sa prihvatljivom razinom rizika.

Valutni rizik (Rizik promjene tečaja)

Fond je izložen valutnom rizikukroz ulaganja u financijske instrumente različite od domicilne valute odnosno valute svojih obveza. Što ▇▇ ▇▇▇▇ udio drugih valuta u investicijama, ▇▇▇▇ ▇▇ tečajni rizik. Pad vrijednosti valute u kojoj je denominiran financijski instrument ima negativan utjecaj na vrijednost ▇▇▇▇▇ i obrnuto.

Izvedenice su financijski instrumenti čija cijena ovisi o kretanju cijene temeljne imovine (npr. vrijednosnih papira, indeksa, valute, kamatne stope, robe), a kojim se utvrđuje pravo ili obveza kupnje ili prodaje u budućnosti neovisno o tome vrši li se namira u novcu ili stvarnom isporukom.

U svrhu zaštite imovine ▇▇▇▇▇ ▇▇ valutnog rizika Društvo koristi terminske ugovore kupoprodaje deviza (devizni forward).

Kreditni rizik

Kreditni rizik ▇▇ ▇▇▇▇▇ da izdavatelj vrijednosnog papira koji Fond ima u svojoj imovini odnosno druga ugovorna strana prema kojoj ▇▇▇▇ ima izloženost djelomično ili u cijelosti ne ispuni svoju obvezu.

Sukladno strategiji i ograničenjima ulaganja navedenim u ovom Prospektu i Statutu, imovina ▇▇▇▇▇ ▇▇ pretežno ulaže u vrijednosne papire kojima se trguje na uređenim financijskim tržištima. Time je osigurana mogućnost kvalitetnije analize izdavatelja budući da vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište moraju zadovoljiti propisane, zakonske i podzakonske zahtjeve ▇▇▇▇ transparentnosti i financijskog izvješćivanja.

Razina kreditnog rizika često se iskazuje kreditnim rejtingom. U cilju smanjenja kreditnog rizika, investicije ▇▇▇▇▇ ▇▇ diverzificirane i preferiraju se partneri i izdavatelji niskog kreditnog rizika. Aktivnosti izdavatelja se posebno prate i analiziraju.

Na cijene financijskih instrumenata utječu promjene u procjenama sudionika na financijskim tržištima o kreditnom riziku različitih izdavatelja. Kako se povećava vjerojatnost da će izdavatelj imati poteškoća sa povratom duga tako se smanjuje i vrijednost ulaganja u tog izdavatelja i to ima negativan utjecaj na vrijednost ▇▇▇▇▇. Veći ▇▇▇▇▇ ▇▇ povezan sa instrumentima izdanim ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ društava niskog kreditnog rejtinga.

Rizik namire

Rizik namire ▇▇ ▇▇▇▇▇ da transakcija neće biti uopće ili na vrijeme namirena zbog neispunjenja obveze ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ ugovorne strane u transakciji na vrijeme i u ▇▇▇▇▇ iznosu. Preferiraju se kupoprodajne transakcije s vrijednosnim papirima uz plaćanje (isporuka uz plaćanje odnosno primitak uz plaćanje) pri čemu ni kupac ni prodavatelj nisu izloženi riziku namire. Pri sklapanju transakcija s imovinom ▇▇▇▇▇ ▇▇▇ ▇▇▇▇▇ ugovorna strana mogu se pojaviti samo prethodno odobreni partneri. U slučaju problema u namiri odnosno kašnjenja namire ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ partnera u transakciji moguća je i zabrana sklapanja novih transakcija sa navedenim partnerom do rješenja problema.

Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti imovine predstavlja situaciju u kojoj vrijednosni papir ne može biti prodan u odgovarajućem roku po razumnoj cijeni. Kada se vrijednosnim papirom trguje rijetko i u malim volumenima, rizik likvidnosti je visok. Ulaganje ▇▇▇▇▇ u nelikvidne vrijednosnice može smanjiti prinos, jer može dovesti do situacije da nije moguće prodati nelikvidne vrijednosnice u povoljnom trenutku i po željenoj cijeni.

Navedenim rizikom Društvo upravlja procjenom likvidnosti financijskog instrumenta prilikom donošenja investicijske odluke te kontinuirano prati izloženosti prema financijskim instrumentima s obzirom na likvidnost.

Rizik likvidnosti odnosi se i ▇▇ ▇▇▇▇▇ od povećanih isplata ili drugih neuobičajenih tržišnih uvjeta koji mogu otežati prodaju ulaganja unutar dopuštenog vremenskog perioda kako bi se isplatila sredstva članovima. Kako bi upravljalo ovim rizikom, Društvo periodički procjenjuje likvidnosti ulaganja u odnosu na potencijalne isplate, te nastoji uskladiti ulaganja sa takvim potrebama

Rizik koncentracije

Fond koji ulaže u određene zemlje, sektore i izdavatelje podložan je riziku tih zemalja odnosno sektora i izdavatelja ▇▇▇ ▇▇▇▇▇ znači da promjene situacije u određenim zemljama, sektorima ili poslovanjima mogu imati značajan utjecaj na vrijednost ulaganja. Rezultati ulaganja u određene zemlje i sektore mogu značajno biti različiti od rezultata globalnih dioničkih ili obvezničkih tržišta. Rizik koncentracije u izdavatelju pojavljuje se kada se veliki udio ulaganja ▇▇▇▇▇ odnosi na jednog izdavatelja ili više njih koji čine povezane osobe.

Fond preuzima rizik koncentracije u Republici Hrvatskoj kao izdavatelju dužničkih vrijednosnih papira poštujući sva zakonska ograničenja o dozvoljenim ulaganjima ▇▇▇▇▇.

Operativni rizik

Operativni rizik ▇▇▇▇▇ ▇▇ na lošu funkcionalnost tehnologije, neodgovarajuće radnje zaposlenika Društva propuste u organizaciji i internim procedurama. Društvo provodi interne procedure kojima se nadziru rizici u portfelju ▇▇▇▇▇, ▇▇▇ i operativni rizici u Društvu

Procesi Društva u velikoj su mjeri informatički podržani što smanjuje rizike koji nastaju iz pogrešaka u ručnoj obradi podataka, ali donosi rizike kvara sustava (kvar hardvera i softvera, telekomunikacijski

problemi i prekid rada sustava). Zbog ljudskog faktora moguće su pogreške u unosu podataka, pogreške u prikupljanju potpune dokumentacije, neovlašteni pristup podacima, sporovi s vanjskim izvršiteljima usluga te prijevare zaposlenika (namjerno pogrešno izvješćivanje, krađa, neovlašteno trgovanje).

Djelotvoran sustav unutarnjih kontrola podrazumijeva odgovarajuću podjelu dužnosti pri čemu Društvo posebnu pozornost posvećuje da nadležnosti osoblja nisu raspodijeljene na način koji bi mogao dovesti do sukoba interesa.

Osim podjele dužnosti, ostale interne prakse za kontroliranje operativnog rizika su:

- pažljivo nadziranje poštivanja limita,

- zaštita pristupa informacijama,

- različite razine ovlaštenja u poslovnim procesima,

- osiguranje odgovarajuće stručnosti i izobrazbe osoblja,

- redovna provjera i usklađivanje transakcija i računa.

Izračune neto imovinske vrijednosti ▇▇▇▇▇ i izračune cijene udjela, koji se izračunavaju na svaki ▇▇▇ vrednovanja, obavlja Društvo, a potvrđuje depozitar.

Društvo je, kao i Fond, obveznik vanjske revizije. U sklopu revizijskog procesa, također se potvrđuju i preispituju interni procesi upravljanja operativnim rizikom.

Sklonost ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ riziku ▇▇ ▇▇▇▇▇, a sposobnost nosivosti rizika visoka. Utjecaj pojedinih rizika na Fond:

* Budući da ▇▇ ▇▇▇▇▇ koncentracije u Republiku Hrvatsku zasebno izdvojen, ostali rizici koncentracije ne obuhvaćaju RH.

Budući da se štetni učinci na razini ▇▇▇▇▇ u smislu Uredbe EU 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga ne razmatraju, isti nije relevantan, ▇▇▇▇ ▇▇ već objašnjeno u poglavlju Strategija i struktura ulaganja.

Rizici povezani s ulaganjima u neuvrštene vrijednosne papire

Fond može ulagati u nedavno izdane prenosive vrijednosne papire ako prospekt izdanja uključuje obvezu da će izdavatelj podnijeti zahtjev za uvrštenje u službenu kotaciju burze ili na drugo uređeno tržište koje redovito posluje, priznato je i otvoreno za javnosti i uvrštenje će se izvršiti u roku od jedne godine od izdanja. Kod ulaganja imovine u prenosive vrijednosne papire koji u trenutku stjecanja nisu uvršteni na uređeno tržište, postoji rizik neuvrštenja stečenih papira na uređeno tržište. Radi se o posebnom riziku ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ dio rizika neusklađenosti poslovanja Društva i ▇▇▇▇▇ s relevantnim propisima iz razloga što bi realizacijom takva rizika imovina ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ uložena u imovinu u koju ne smije biti uložena u skladu sa Zakonom. Društvo smanjuje ovaj rizik na način da ugovara različite oblike zaštitnih mehanizama.

Fond također može u svojoj imovini imati neuvrštene instrumente s dugoročnom perspektivom ulaganja. Takva ulaganja nose rizike kao i uvršteni instrumenti ovisno o njihovim karakteristikama (npr. kreditni rizik, valutni rizik ukoliko se radi o stranoj valuti i sl.). Dodatni rizici koji karakteriziraju takva ulaganja su teže utvrđivanje vrijednosti imovine s obzirom na manju transparentnost i nepostojanje tržišnih podataka, kao i uobičajeno manja likvidnosti u odnosu na uvrštene instrumente. Rizicima povezanim s ulaganjima u neuvrštene vrijednosne papire upravlja se na način da se pažljivo

procjenjuju ulaganja prije investiranja kako bi se utvrdilo njegovo uklapanje u cjelokupan portfelj ▇▇▇▇▇.

Podaci o portfelju ▇▇▇▇▇ ▇▇ ▇▇▇ 31. prosinca 2021.

Struktura ulaganja po vrstama:

Način obračuna naknada

Ulazna naknada

Članovima koji su ugovor o članstvu sklopili najkasnije s danom 31.12.2018. ili ranije ulazna naknada se naplaćuje od uplate u Fond, ovisno o tome ▇▇ ▇▇ član prilikom sklapanja ugovora o članstvu odabrao jednokratnu ulaznu naknadu ili postotnu ulaznu naknadu.

a) Jednokratna ulazna naknada iznosi do 1.250,00 kuna za čitavo razdoblje članstva u Fondu, a naplaćuje se od prvih uplata člana u Fond i to na način da se sva sredstva prvih uplata iskoriste za naplatu ulazne naknade.

b) Postotna ulazna naknada iznosi ukupno 1.250,00 kn, a naplaćuje se od svake uplate u Fond, do iznosa od najviše 300,00 kn godišnje (što ne isključuje naplatu od najviše 300,00 kuna godišnje ukoliko je jednokratno uplaćen iznos od 40.000,01 kn i više), a određuje se u postotku koji je utvrđen ukupnim uplatama na račun člana ▇▇▇▇▇, ▇▇▇▇▇ sljedećoj tablici:

Postotna ulazna naknada će se prestati naplaćivati u trenutku kada iznos ukupnih uplata na osobnom računu člana prijeđe iznos od 40.000,01 kn ili ▇▇▇▇ ▇▇ ukupno naplaćen iznos ulazne naknade od 1.250,00 kn.

U dolje navedenoj tablici, prikazani su primjeri iznosa postotne ulazne naknade kroz godine štednje, a s obzirom na visinu uplate u Fond.

Ulazna naknada se ne naplaćuje u slučaju prelaska člana iz drugog dobrovoljnog mirovinskog ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ upravlja Društvo ukoliko je član odabrao plaćanje jednokratne ulazne naknade te istu u cijelosti uplatio u fondu iz kojeg prelazi.

Članovima koji su članstvo u Fondu ostvarili počev od 1. siječnja 2019. godine ili kasnije ulazna naknada se ne naplaćuje.

Naknada za upravljanje

Naknada za upravljanje Fondom obračunava se dnevno na osnovi vrijednosti ukupne imovine ▇▇▇▇▇, umanjene za iznos svih obveza ▇▇▇▇▇ s osnove ulaganja, a isplaćuje se Društvu jednom mjesečno, drugog radnog ▇▇▇▇ u mjesecu za prethodni mjesec.

Naknada za upravljanje od 2007. godine pa nadalje, iznosi 1,5% godišnje, a sukladno odredbama Statuta ista ne može biti veća od 2% godišnje od prethodno opisane osnovice.

Izlazna naknada

Izlazna naknada se naplaćuje u slučaju prijenosa sredstava s osobnog računa člana ▇▇▇▇▇ u drugi dobrovoljni mirovinski fond kojim upravlja drugo društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Izlaznu naknadu Fond će obračunati i odbiti od ukupnog iznosa na osobnom računu člana ▇▇▇▇▇ u iznosu od 2,5%.

Članovi ▇▇▇▇▇ ne plaćaju naknade za izlaz zbog prijenosa poslova upravljanja Fondom na drugo mirovinsko društvo, u razdoblju od mjesec ▇▇▇▇ prije ▇▇▇▇ nastupanja pravnih posljedica prijenosa poslova upravljanja, pa do proteka dva mjeseca od nastupanja pravnih posljedica prijenosa poslova upravljanja.

Izlazna naknada se ne naplaćuje u svim slučajevima isplate mirovina, uključujući jednokratnu isplatu putem Društva te prijenosa sredstava u mirovinsko osiguravajuće društvo ili društvo za životno osiguranje.

Naknada za depozitara

Sukladno Ugovoru sa Zagrebačkom bankom d.d. odobrenom ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ Hrvatske Agencije za nadzor financijskih usluga ▇▇▇▇ 16. listopada 2015. naknada iznosi 0,030%, obračunava se dnevno prema ukupnoj dnevnoj vrijednosti imovine ▇▇▇▇▇, umanjene za iznos svih obveza ▇▇▇▇▇ s osnove ulaganja i isplaćuje se terećenjem računa ▇▇▇▇▇, jednom mjesečno.

Ostali troškovi

Društvo će jednom godišnje, bez naknade, članovima ▇▇▇▇▇ putem aplikacije „Moj račun“ učiniti dostupnom potvrdu o stanju udjela koji pokazuje broj udjela na osobnom računu i cijenu udjela za izvještajni datum. Na zahtjev člana ▇▇▇▇▇ Društvo će dostaviti ▇▇▇ članu dodatnu obavijest o uplatama, odnosno isplatama te prijenosima računa, broju udjela i vrijednosti imovine na njegovu osobnom računu. Društvo može naplatiti sve ostale izvode i izvanredne izvještaje kao i tiskane uplatnice dostavljene članu ▇▇▇▇▇ ▇▇ njegov zahtjev, u iznosu koji ne može biti veći od 10 kn po zahtjevu.

Radi pokrića troškova ▇▇▇▇▇ za Društvo se mogu, u skladu s ovim Prospektom i Statutom ▇▇▇▇▇, zaračunati sljedeće naknade:

1. ulazna naknada, članovima koji su ugovor o članstvu sklopili zaključno s danom 31.12.2018. ili ranije

2. naknada za upravljanje

3. naknada za izlaz iz ▇▇▇▇▇

4. naknada za troškove revizije ▇▇▇▇▇.

Iz imovine ▇▇▇▇▇ mogu se izravno plaćati isključivo naprijed navedene naknade te naknade depozitaru, troškovi, provizije ili pristojbe vezane uz stjecanje ili prodaju imovine ▇▇▇▇▇, uključujući nužne troškove radi zaštite, odnosno očuvanja imovine ▇▇▇▇▇ i troškovi vezani uz transakcije financijskim instrumentima koje su zaključene za račun ▇▇▇▇▇, a koje se poravnavaju neposredno ili posredno, posredstvom središnje druge ugovorne strane, uključujući i potrebne iznose nadoknade (margin) vezane za takve transakcije, a koje za pokriće rizika transakcije prikupljaju središnje druge ugovorne strane od članova sustava poravnanja te članovi sustava poravnanja od svojih klijenata, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju definicije iz Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4.7.2012.o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju.

Poslovna tajna

Poslovnom tajnom Društva smatraju se oni dokumenti i podaci, koji se odnose na poslovanje Društva, a čije bi priopćavanje neovlaštenim osobama bilo protivno interesima Društva i vlasnika udjela u Fondu, ili se zakonom ili drugim propisima smatraju poslovnom tajnom. Poslovnom tajnom u Društvu smatraju se naročito podaci o veličini vrijednosti udjela vlasnika.

Osnivači Društva, članovi Uprave i Nadzornog odbora Društva kao i sve osobe koje su zaposlene ili obavljaju stalne ili povremene poslove na temelju posebnog ugovora, dužni su čuvati poslovnu tajnu u protivnom, odgovaraju Društvu za nastalu štetu zbog odavanja poslovne ▇▇▇▇▇.

Obveza čuvanja poslovne ▇▇▇▇▇ ne prestaje niti nakon što ▇▇▇▇ navedene osobe izgube status koji ih obvezuje na čuvanje poslovne ▇▇▇▇▇.

Porezni status ▇▇▇▇▇

AZ Benefit nije pravna osoba pa tako nije obveznik ni poreza na dobit niti poreza na dodanu vrijednost.

Prema Zakonu o porezu na dohodak dobrovoljna mirovinska štednja je porezno poticajna za poslodavce i porezne obveznike koji obavljaju samostalne djelatnosti i to na način da je uplata doprinosa u dobrovoljne mirovinske fondove ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ poslodavca i poreznog obveznika koji obavlja samostalnu djelatnost za radnike priznata kao izdatak na koji se ne plaća porez na dohodak.

Osnovne karakteristike poreznog tretmana uplata u dobrovoljni mirovinski fond su:

Navedeni iznosi određeni su Zakonom o porezu na dohodak važećim na ▇▇▇ donošenja ovog Prospekta te su podložni izmjenama i dopunama propisa. Prestankom ili ukidanjem odgovarajućih odredaba poreznih ili drugih propisa odnosno relevantnih Zakona, ovaj se članak smatra automatski izmijenjenim ili ukinutim u skladu sa odredbama poreznog propisa ili Zakona na snazi u mjerodavnom trenutku.

PODACI O DRUŠTVU

Tvrtka, pravni oblik i sjedište:

Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Heinzelova 70, 10000 Zagreb

Društvu je odobrenje za rad izdano 5. studenog 2001. Rješenjem Agencije ▇▇▇▇▇: UP/I 034-04/01- 01/62, a odobrenje za osnivanje i upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima izdano je Rješenjem Agencije ▇▇▇▇▇: UP/I 972-03/18-01/06 ▇▇▇▇ 23. kolovoza 2018.

Društvo je upisano u sudski registar 26. rujna 2001., a 3. rujna 2018. u sudski registar upisano je pripajanje društva Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima Društvu.

Osim Fondom, Društvo upravlja i AZ obveznim mirovinskim fondom kategorije A, AZ obveznim mirovinskim fondom kategorije B, AZ obveznim mirovinskim fondom kategorije C, te sljedećim dobrovoljnim mirovinskim fondovima:

AZ PROFIT otvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ A1 zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

AZ ZAGREB zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTO HRVATSKA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

AZ TREĆI HORIZONT zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

Uprava Društva i Nadzorni odbor

Uprava:

Uprava Društva se sastjoji od tri člana, s mandatima kako slijedi:

• g. ▇▇▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇, predsjednik Uprave od 27. travnja 2017. godine

• g. ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇, član Uprave od 27. travnja 2017. godine

• ▇. ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇, član Uprave od 3. rujna 2018. do 31. prosinca 2019., od 1. siječnja 2020. do 1. siječnja 2022. godine, te od 2. siječnja 2022. godine

▇▇▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇, predsjednik Uprave Društva

Rođen je 1972. u Rijeci. Nakon završenog Ekonomskog fakulteta, profesionalnu karijeru započinje u Croatia Line d.d. Rijeka. Prelaskom u ADRIA osiguranje ▇.▇. ▇▇▇▇ na mjesto financijskog direktora, stječe adekvatna znanja iz raznih područja poslovanja osiguravajućeg društva. Nakon preuzimanja ADRIA osiguranja d.d. ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ Hrvatska d.d., 2001. godine postaje voditelj Službe financija i općih poslova, a krajem 2004. godine prelazi na poziciju voditelja Odjela kontrolinga te istovremeno postaje prokurist društva. Sredinom 2005. godine prelazi u Allianz Zagreb d.d. na poziciju direktora Sektora za kontroling i upravljanje imovinom, a 2007. postaje članom Uprave za financije. U 2008. godini postaje predsjednik Nadzornog odbora Allianz ZB d.o.o društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima te tu funkciju obnaša do 2015. godine, a položio je i ispit za ovlaštenog upravitelja mirovinskim fondom. 2011. godine imenovan je voditeljem Radne skupine za solventnost i adekvatnost kapitala Solvency II, koja djeluje pri Hrvatskom uredu za osiguranje, te na poziv Ministarstva financija 2012. godine sudjeluje u izradi prijedloga Zakona o osiguranju.

U travnju 2017. godine imenovan je predsjednikom Uprave Društva.

▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇, član Uprave Društva

Rođen je 1978. godine u Zagrebu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer financije. Nakon završetka studija, 2002. godine zapošljava se u AZ mirovinskom fondu na mjesto analitičara. Sredinom 2004. godine prelazi u Allianz Zagreb, prvo na poziciju Portfolio Managera, da bi od početka 2008. godine prešao na poziciju direktora Samostalne službe za upravljanje financijskom imovinom. U studenom 2008. godine postaje predsjednik Uprave Allianz Investa. Položio je ispit za brokera, investicijskog savjetnika i upravitelja mirovinskim fondom te završio CFA program i stekao pravo na korištenje međunarodne titule CFA (Chartered Financial Analyst).

U travnju 2017. godine imenovan je članom Uprave Društva.

▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇, član Uprave Društva

Rođen je 1979. godine u Rijeci gdje je i diplomirao na Ekonomskom fakultetu. Od 2005. godine do lipnja 2017. godine bio je zaposlenik Hrvatskog mirovinskog investicijskog društva d.o.o. koje upravlja Kapitalnim fondom d.d. te obavljao poslove financijske analize, procjene vrijednosti društava i upravljanja portfeljom na pozicijama od financijskog analitičara preko voditelja portfelja do predsjednika Uprave istog društva. Od 2008. godine vodi seminare vezane uz financijsku analizu poslovanja društava kao i procjene vrijednosti istih. Položio je ispit za investicijskog savjetnika, upravitelja mirovinskih fondova i upravitelja mirovinskog osiguravajućeg društva. Završio je CFA program i stekao pravo korištenja CFA titule (Chartered Financial Analyst).

Od lipnja 2017. do rujna 2018. obnašao je funkciju člana Uprave Allianz ZB d.o.o. društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, a od rujna 2018. godine obnaša funkciju člana Uprave Društva

Nadzorni odbor:

Nadzorni odbor Društva sastoji od pet članova, s mandatima kako slijedi:

• gđa ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ de ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇, članica je Nadzornog odbora od 22. studenoga 2021. godine, a od 7. prosinca 2021. godine predsjednica Nadzornog odbora

• gđa ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇, zamjenica predsjednika Nadzornog odbora od 21. rujna 2017. do 21 rujna 2021. godine, članica Nadzornog odobora je od 26. studenoga 2021. godine, a od 7. prosinca 2021. godine zamjenica predsjednice Nadzornog odobora

• ▇▇. ▇▇▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇, član Nadzornog odbora od 21. rujna 2017. do 21. rujna 2021. godine, te od 26. studenoga 2021. godine

• ▇▇.▇▇. ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇, članica Nadzornog odbora od 3. rujna 2018. do 21. rujna 2021. godine te od 26. studenoga 2021. godine

• g. ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇, član Nadzornog odbora od 8. kolovoza 2019. godine, a imenovan je Odlukom Vlade Republike Hrvatske

• ▇▇. ▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇, obnašao je funkciju predsjednika Nadzornog odbora od 21. rujna 2017. do 21. rujna 2021. ▇▇▇▇▇▇

▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ de ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇, predsjednica Nadzornog odbora

Regionalna glavna financijska direktorica za regiju Srednja i Istočna Europa u Allianz SE i voditeljica integracije za Aviva Poljska za Srednju i Istočnu Europu. Allianz Grupi pridružila se 1994. godine kao kontrolor u odjelu za planiranje i računovodstvo u Allianz Portugal SA, te stječe bogato profesionalno iskustvo unutar Allianz ▇▇▇▇▇ ▇▇ raznim pozicijama koje, između ostalog, uključuju mjesto glavne financijske direktorice Allianz Portugal, glavne financijske direktorice Allianz Brazil te regionalne glavne financijske direktorice i voditeljice upravljanja rizicima za Južnu Ameriku, predsjednice uprave Allianz Sociedade Gestora de Fundos de Pensoes S.A, Portugal, predsjednice uprave Companhia de Seguros Allianz Portugal, S.A Lisabon, glavne financijske direktorice Allianz S.p.A. Italija, članice uprave u društvima Investitori Sgr, Italija, Bank Financial Advisors S..p.A, Italija, CredtRas Vita, Italija, Credit Ras Assicurazioni, Italija, Genialloyd, Italija, te savjetnice članu u Upravnom odboru Allianz SE: pripajanja, stjecanja i posebni projekti u zapadnoj Europi te glavnom financijskom direktoru Allianz SE. Rođena je 1969. godine u Lisabonu. Na Universidade Catolica Portugeuesa ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ diplomu iz ekonomije i poslijediplomsku diplomu iz upravljanja osiguranjem.

▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇, zamjenica predsjednika Nadzornog odbora

Direktorica je Planiranja i kontrolinga u Sektoru financija u Zagrebačkoj banci. Rođena je 1972. godine u Zagrebu. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu, smjer analiza, u Zagrebu. Svoju karijeru u bankarstvu započinje u Zagrebačkoj banci 1996. godine kao pripravnik, a od 1997. do 2000. godine karijeru nastavlja u investicijskom bankarstvu gdje od veljače 1999. godine preuzima mjesto voditelja Upravljanja vlasničkim udjelima u turizmu. U siječnju 2000. godine prelazi u Sektor razvoja ▇▇▇▇▇ ▇▇ mjesto direktora Upravljanja udjelima u turizmu, a početkom 2002. godine preuzima mjesto direktora Upravljanja nestrateškim portfeljem u Sektoru upravljanja imovinom. U siječnju 2004. godine prelazi u Sektor financija na mjesto voditelja Planiranja i upravljanja profitabilnošću. Od siječnja 2005. godine do rujna 2006. godine radi na mjestu Savjetnika u Sektoru financija, a od rujna do danas ▇▇▇▇ ▇▇▇ direktor Planiranja i kontrolinga.

▇▇. ▇▇▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇, član Nadzornog odbora

Član investicijskog odbora Allianz Investment Management SE i glavni investicijski direktor za brzo rastuća tržišta s imovinom pod upravljanjem od preko 50 milijardi ▇▇▇▇. Allianz SE-u pridružio se

1998. godine kao analitičar, te stječe bogato profesionalno iskustvo unutar Allianz ▇▇▇▇▇ ▇▇ raznim pozicijama koje, između ostalog, uključuju mjesto člana Uprave u Allianz Pojišťovna a.s., Prague. Prije dolaska u Allianz SE radio ▇▇ ▇▇▇ revizor u Deloitte & Touche, Njemačka. Rođen je 1970. u Njemačkoj. Nakon stjecanja MBA diplome Sveučilišta u Regensburgu, doktorirao je 1996. godine na Institutu za osigurateljske znanosti istog sveučilišta.

▇▇.▇▇. ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇, članica Nadzornog odbora

Direktorica je Sektora za pravne poslove i praćenje usklađenosti i Sektora za ljudske resurse u Allianz Zagreb d.d. Rođena je 1973. godine u Puli. Završila je Pravni fakultet u Zagrebu, te je magistrirala građanskopravne znanosti stekavši naziv magistra znanosti 2001. godine. Početak poslovne karijere ▇▇▇▇▇ ▇▇ uz Sektor za pravne i kadrovske poslove u Ministarstvu unutarnjih poslova, a kasnije i Odjel pravnih poslova u Štedbanci d.d. Nakon položenog državnog ispita, godine 1998.. polaže i pravosudni ispit. Karijeru nastavlja u Allianzu ZB d.o.o. društvu za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, gdje punih jedanaest ▇▇▇▇▇▇ obavlja funkciju voditelja pravnih, kadrovskih i općih poslova.

Za vrijeme rada u društvu za upravljanje mirovinskim fondovima sudjelovala je u brojnim radnim skupinama i odborima vezanim uz zakonske i podzakonske propise iz područja mirovinskih fondova, a njezinom iskustvu dodatno je doprinijelo i članstvo u Odboru za disciplinske mjere Zagrebačke burze d.d., kao i članstvo u Revizorskim odborima mirovinskih društava.

▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇, član Nadzornog odbora

Direktor u Concepto d.o.o., konzultant u Svjetskoj banci i ekspert u Europskoj komisiji. Rođen je 1979. godine u Zagrebu. Završio je Ekonomski fakultetu Zagrebu, smjer financije i smjer organizacija i management, te magisterij iz financija na Judge Business School, University of Cambridge, UK, kao Chevening stipendist britanske vlade. Poslovnu karijeru započinje u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. 2005. godine na mjestu direktora financijskog kontrolinga gdje radi do 2009.godine, a nakon završetka magisterija, od 2010. do 2012. godine radi na mjestu direktora izvještavanja i financijskog kontrolinga. 2012. godine pridružuje se Croatia banci d.d. na mjestu člana Uprave, gdje ostaje do 2015. godine. Nakon toga obavlja niz savjetodavnih i upravljačkih funkcija za domaća i strana poduzeća, a 2016. godine osniva tvrtku Concepto d.o.o. za poslovno savjetovanje. Od listopada 2016. godine ▇▇▇▇ ▇▇▇ konzultant u sektoru za financije, konkurentnost i investicije Svjetske banke, a od siječnja 2018. godine radi i kao ekspert Agencije za malo i srednje poduzetništvo pri Europskoj komisiji. Dodatno se usavršavao na brojnim treninzima s područja bankarstva, financija, te upravljanja financijskim rizicima (Harvard, LSE, SDA Bocconi, ATTF Luxemburg i dr.). Položio je HANFA ispite za brokera i investicijskog savjetnika, te posjeduje Financial Risk Manager certifikat izdan ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ GARP-a.

Organizacijska shema Društva

Opis rizika povezanih s poslovanjem Društva

Društvo može u svom poslovanju biti izloženo sljedećim rizicima:

Tržišni rizik

• Kamatni rizik (Rizik promjene kamatnih ▇▇▇▇▇)

Društvo preuzima rizik promjene kamatnih ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ investira vlastita sredstva u instrumente koji nose kamatu.

• Valutni rizik (Rizik promjene tečaja)

Društvo je izloženo riziku gubitka zbog promjene tečaja stranih valuta. Društvo nije značajno izloženo valutnom riziku budući da ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ imovine, obveza i transakcija Društva iskazana u kunama.

Kreditni rizik

Kreditni rizik ▇▇ ▇▇▇▇▇ neplaćanja ili prestanka plaćanja obveze druge strane s kojom je Društvo izvršilo transakciju.

Rizik likvidnosti

Predstavlja rizik gubitka zbog opasnosti da kratkoročne i dugoročne obveze za plaćanje Društva neće moći biti ispunjenje.

Rizik poslovanja

Neočekivano smanjenje stvarnih rezultata u odnosu na pretpostavke poslovanja što dovodi do smanjenja ▇▇▇▇▇▇▇ bez odgovarajućeg smanjenja troškova.

Strateški rizik

Predstavlja opasnost da dođe do nepovoljnih efekata na Društvo zbog strateških odluka managementa ili njihove (ne)implementacije.

Reputacijski rizik

Reputacijski rizik predstavlja rizik gubitka uzrokovan negativnom javnom percepcijom Društva kod članova, poslovnih partnera, zaposlenika ili javnosti. Svako djelovanje Društva koje može uzrokovati štetu reputaciji. Reputacijski rizik može bitI posljedica gubitaka u ostalim kategorijama rizika, ▇▇▇ ▇ ▇▇▇▇ reputacija može izazvati gubitke u ostalim kategorijama.

Operativni rizik

Predstavlja rizik gubitka koji je posljedica neadekvatnih ili pogrešnih procesa ili kontrola zbog tehničkih ili ljudskih faktora, ▇▇▇ ▇ ▇▇▇▇▇▇ povezanih s delegiranjem poslova na treće osobe. Operativni rizik ▇▇▇▇▇ ▇▇ na lošu funkcionalnost tehnologije, neodgovarajućih radnji zaposlenika Društva, propuste u organizaciji i internim procedurama. Procese i postupke za kontroliranje/smanjenje operativnih rizika Društvo redovito periodično preispituje.

Sklonost Društva prema riziku ▇▇ ▇▇▇▇▇, a sposobnost nosivosti rizika visoka. Utjecaj pojedinih rizika na Društvo:

*Utjecaj rizika: vrlo nizak, nizak, umjeren, visok, vrlo visok

Poslovni ciljevi, načela i strategija ulaganja Društva

Poslovni ciljevi Društva su upravljanje imovinom fondova pod upravljanjem uvažavajući ograničenja ulaganja i zahtjeve za sigurnošću i likvidnošću investiranih sredstava karakterističnih za pojedinu vrstu ▇▇▇▇▇ uz nastojanje ostvarivanja najviše moguće stope prinosa, jasno uspostavljanje poslovnih procesa nužnih za neprekidno i primjereno pružanje usluga i obavljanje djelatnosti, ispunjavanje uvjeta i obveza koji su propisani Zakonom ili propisima donesenim na temelju Zakona, te održavanje financijske stabilnosti Društva.

Strategija Društva je informirati potencijalne članove o prednostima ulaganja u mirovinske fondove pod upravljanjem Društva, a u skladu s njihovim investicijskim ciljevima i sklonostima riziku.

Imovina Društva su sredstva koje Društvo drži i koristi za obavljanje svog redovnog, tekućeg poslovanja.

Imovina Društva je odvojena od imovine AZ mirovinskih fondova te ulaganje i upravljanje vlastitim sredstvima ▇▇▇▇ u svakom trenutku biti jasno odvojeno od ulaganja i upravljanja imovinom AZ mirovinskih fondova.

Imovina Društva ulaže se sa svrhom postizanja dodatnih ▇▇▇▇▇▇▇ Društva, a uzimajući u obzir održavanje likvidnosti Društva u svakom trenutku njegova poslovanja.

Društvo će ulagati imovinu na način da u svakom trenutku bude sposobno ispuniti dospjele obveze odnosno da bude trajno sposobno ispuniti svoje obveze.

Sukladno Zakonu, ulagat će svoja sredstva isključivo u:

− prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca ▇▇▇▇ je izdavatelj ili za koje jamči RH, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, odnosno javno međunarodno tijelo kojemu pripada jedna ili više država članica

− depozite kod kreditnih institucija koje imaju sjedište u RH, državi članici ili državi članici OECD-a do 12 mjeseci

− udjele novčanih UCITS fondova

− forward ugovore isključivo radi zaštite imovine u stranoj valuti.

Društvo će propisani iznos kapitala u svakom trenutku održavati u navedenoj imovini. Ako Društvo posredno stekne imovinu koja nije u skladu s navedenim, dužno ▇▇ ▇ ▇▇▇▇ bez odgode obavijestiti Agenciju, a strukturu ulaganja ▇▇▇▇ uskladiti u roku od šest mjeseci od ▇▇▇▇ stjecanja.

Informacija o tome jesu li članovi Uprave i Nadzornog odbora članovi AZ Benefit otvorenog dobrovoljnog mirovinskog ▇▇▇▇▇

Članovi Uprave i članovi Nadzornog odbora nisu članovi AZ Benefit otvorenog dobrovoljnog mirovinskog ▇▇▇▇▇.

Objašnjenje načina donošenja investicijskih odluka

Investicijske odluke donose se na temelju unutarnjih i vanjskih kvalitativnih i kvantitativnih analiza uvažavajući temeljna načela ulaganja. Uprava nadzire poslovanje u okviru zakonskih limita i sukladno tržišnim okolnostima utvrđuje interne limite ulaganja imovine.

Investicijski proces se odvija neprestano. Na investicijskim sastancima, se razmijenjuju mišljenja o najnovijim tržišnim kretanjima i njihovim utjecajima na fondove, poslovanju izdavatelja vrijednosnih papira portfelja te potencijalnim investicijama. Relevanitni odjeli Društva kontinuirano prate ulaganja i potencijalna ulaganja imovine mirovinskih fondova što uključuje mjere provođenja dubinske analize i praćenja financijske stabilnosti izdavatelja prenosivih vrijednosnih papira. Društvo je ustrojilo Odbor za strategiju ulaganja koji predlaže Upravi donošenje Strateške i Taktičke alokacije imovine odnosno Strategije ulaganja imovine fondova. Strateška i Taktička alokacija su procesi kreiranja optimalnog portfelja za svaki fond pod upravljanjem Društva a uzimajući u obzir investicijska ograničenja pojedinog ▇▇▇▇▇. One čine osnovnu dnevnog rada Odjela front office odnosno svakodnevnog praćenja uvjeta na tržištu i sklapanja kupoprodajnih transakcija kako bi se sastav portfelja pojedinog ▇▇▇▇▇ uskladio s odlukama iz Strateške i Taktičke alokacije imovine odnosno Strategije ulaganja. Nadzorni odbor daje suglasnost na utvrđena načela ulaganja koji su sastavni dio Statuta Fonda. Odluke o ulaganju realiziraju se procesom trgovanja za koje je zadužen Odjel front office.

Prilikom ulaganja ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇ inozemna tržišta kapitala, Društvo može prema potrebi koristiti vanjske savjetnike.

Opis korporativnog upravljanja u proteklom razdoblju

Ukoliko je Društvo manjinski dioničar u izdavatelju u koje ulaže te izravna kontrola uprave i načina upravljanja nije moguća, postoji rizik da interesi uprave tih izdavatelja neće u potpunosti biti u skladu s interesima Društva kao manjinskih dioničara. Zbog toga Društvo, kao manjinski ulagatelj, ▇▇▇▇ tražiti ostale načine zaštite vlastitih interesa, a koji nisu obuhvaćeni mogućnošću kontrole u upravljanju.

▇▇▇▇▇ ▇▇ politika korporativnog ulaganja Društva usmjerena na sljedeća područja vlasničke aktivnosti u području korporativnog upravljanja:

• odgovornost Uprave te

• jednako postupanje prema dioničarima.

Društvo smatra ▇▇▇▇ ▇▇ upravljanje izdavateljima čije su dionice javno listane najbolje prepustiti upravi tih izdavatelja te ih držati odgovornima za radnje i rezultate, nego se pokušavati mikro menadžmentom uplitati u upravljanje.

Također, jednako postupanje prema svim dioničarima važno ▇▇ ▇▇▇▇ bi se fondovi pod upravljanjem Društva, čak iako su manjinski dioničari, osjećali da se uprave izdavatelja brinu o interesima svih svojih dioničara na jednak način.

Društvo će u svom odnosu prema izdavateljima uzimati u obzir sljedeće principe korporativnog upravljanja kako su navedeni u Smjernicama OECD-a za korporativno upravljanje:

• Postojanje osnove za učinkovit i održiv okvir korporativnog upravljanja

• Prava dioničara

• Jednako postupanje prema dioničarima

• Uloga stakeholder-a u korporativnom upravljanju izdavatelja

• Transparentnost i pravovremeno objavljivanje informacija

• Odgovornost uprave izdavatelja.

U Društvu je ustrojen Odbor za korporativno upravljanje koji donosi odluke o sudjelovanju te glasovanju na glavnim skupštinama izdavatelja čije vrijednosne papire Društvo ima u portfelju fondova kojima upravlja većinom glasova.

Opis politike nagrađivanja

Društvo je usvojilo politiku primitaka kojom se utvrđuju i reguliraju politike i procedure nagrađivanja te tijela koja sudjeluju u procesu njezine provedbe, a koja se politika odnosi na sve radnike Društva i podrazumijeva sve oblike plaćanja (fiksne i varijabilne) i pogodnosti u novcu ili naravi koje Društvo isplaćuje odnosno dodjeljuje radniku u zamjenu za poslove koje radnik obavlja, uključujući primitke vezane s uspješnošću. Primici se sastoje od fiksnih i varijabilnih plaćanja.

Varijabilni primici su primici koji ovise o uspješnosti Društva te postignuća zaposlenika koja su u izravnoj vezi s njegovom kratkoročnom i dugoročnom uspješnošću. Varijabilni primici odražavaju uspješnost ▇▇▇▇ ▇▇ održiva i ▇▇▇▇ ▇▇ prilagođena rizicima, kao i uspješnost koja nadmašuje standard očekivan u skladu s opisom radnog mjesta pojedinog zaposlenika. Fiksni primici prije svega odražavaju profesionalno iskustvo i vještine koje su potrebne za pojedino radno mjesto, te iskazanu izvrsnost za doprinos poslovnim rezultatima Društva kao i odgovornosti koje proizlaze iz opisa radnog mjesta pojedinog zaposlenika.

U procesu sudjeluju Nadzorni odbor, Odbor za nagrađivanje i Uprava te kontrolne funkcije koje imaju aktivnu ulogu u izradi, kontinuiranom praćenju i revidiranju politika primitaka.

Nagrađivanje radnika je povezano s uspješnošću i temelji se na pojedinačnoj uspješnosti, uspješnosti Društva i uspješnosti fondova pod upravljanjem. Društvo će isplaćivati varijabilne primitke samo ako su održivi, uzimajući u obzir financijsko stanje Društva u cjelini te ▇▇▇▇ ▇▇ to opravdano s obzirom na uspješnost fondova pod upravljanjem i uspješnost Društva, odnosno njegovih radnika. Varijabilni primici neće se isplaćivati ukoliko ugrožavaju kapitalnu osnovu Društva.

Iznos temeljnog kapitala Društva, imena i adresa vlasnika udjela i veličina njihovog udjela

Temeljni kapital Društva: 105.000.000,00 kn. OIB Društva: 58384724129

Revizor Društva i ▇▇▇▇▇ za 2021. godinu je PricewaterhouseCoopers d.o.o., Heinzelova 70, 10000 Zagreb, OIB: 81744835353.

Izjava o ravnopravnosti

Društvo će članstvo u dobrovoljnim mirovinskim fondovima nuditi na jednakim i ravnopravnim načelima, bez spominjanja uspješnosti poslovanja drugog dobrovoljnog ▇▇▇▇▇ kojime upravlja kao motiva za učlanjenje u AZ Benefit otvoreni dobrovoljni mirovinski fond.

Značajne odredbe ugovora sklopljenog s depozitarom koje mogu biti važne za člana ▇▇▇▇▇, osim onih koje se odnose na plaćanje naknada

Ugovorom o obavljanju poslova depozitara (dalje u tekstu: Ugovor) uređuju se međusobna prava i obveze Depozitara i Društva koje proizlaze iz obavljanja poslova depozitara ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ Depozitara za Fond kojim upravlja Društvo.

Depozitar izjavljuje i jamči da ispunjava sve propisane pretpostavke te da ima odgovarajuće suglasnosti i odobrenja za obavljanje poslova depozitara sukladno odredbama Zakona Zakona o tržištu kapitala i Zakona o kreditnim institucijama. i vezanih podzakonskih propisa.

Depozitar će obavljati poslove depozitara za Fond kojim upravlja Društvo, a koji su navedeni u Ugovoru pod uvjetima i na način predviđen Ugovorom, Statutom, ovim Prospektom ▇▇▇▇▇, Pravilnikom o obavljanju poslova, uvjetima i načinu izbora te oduzimanju izdanog odobrenja za obavljanje poslova depozitara dobrovoljnog mirovinskog ▇▇▇▇▇ ▇▇ Zakonom. Depozitar i Društvo mogu trećim osobama delegirati poslove i dužnosti pod uvjetima koji su propisani Zakonom. Depozitar će voditi registar ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇, otvoriti i voditi transakcijski račun ▇▇▇▇▇, ▇▇▇▇▇▇▇ novčane tokove ▇▇▇▇▇, izvršavati kontrolne poslove, paziti na nezakonitosti i/ili nepravilnosti Društva u poslovanju, osiguravati pristup informacijama sukladno Zakonu, obavještavati, čuvati poslovnu tajnu te omogućiti reviziju izvršavanja njegovih obveza.

PODACI O DEPOZITARU

Rješenjem Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Klasa: UP/I-972-03/15-01/17, Urbroj: 326- 01-440-443-15-6 od 16. listopada 2015. godine Društvu je odobrena promjena depozitara sa Societe Generale – Splitska banka d.d. Split, ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇▇ 16, na Zagrebačku banku d.d. Zagreb, Trg ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇ 10.

Tvrtka, pravni oblik i sjedište

Zagrebačka banka d.d. Zagreb, Trg ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇ 10, OIB: 92963223473; upisana u sudski registar kod Trgovačkog suda u Zagrebu rješenjem broj Tt-95/1-2 od 17.03.1995. godine .

- Rješenje Hrvatske narodne banke ▇.▇▇. 1682/2010 od 10. ožujka 2010. godine

- Rješenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (dalje u tekstu: “Agencija”), klasa: UP/I-451-04/09-03/30 Ur.broj: 326-111/09-14 od 30. prosinca 2009. godine

Djelatnost depozitara

Zagrebačka banka ▇.▇. ▇▇▇ depozitar dobrovoljnih mirovinskih fondova obavlja poslove propisane zakonskom regulativom i Ugovorom o obavljanju poslova depozitara, a prvenstveno su to sljedeći poslovi:

- pohrana i/ili evidencija imovine ▇▇▇▇▇

- kontinuirano praćenje novčanih ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇

- vođenje računa o imovini ▇▇▇▇▇ i odvajanje imovine svakog pojedinog ▇▇▇▇▇ ▇▇ imovine ostalih fondova, od imovine depozitara i drugih klijenata depozitara te mirovinskog društva

- kkontrola da se imovina ▇▇▇▇▇ ulaže u skladu s proklamiranim ciljevima, odredbama Zakona i drugih važećih propisa te prospektom i statutom ▇▇▇▇▇

- izvještavanje Agencije i mirovinskog društva o provedenom postupku utvrđivanja vrijednosti imovine ▇▇▇▇▇ i cijene udjela te potvrda da je izračun neto vrijednosti imovine ▇▇▇▇▇ ▇▇ cijene udjela u fondu obavljen u skladu s usvojenim računovodstvenim politikama, odnosno metodologijama vrednovanja, Zakonom, važećim propisima te prospektom i statutom ▇▇▇▇▇

- izvršavanje naloga mirovinskog društva u vezi s transakcijama financijskim instrumentima i drugom imovinom koja čini imovinu ▇▇▇▇▇, pod uvjetom da nisu u suprotnosti sa Zakonom, propisima Agencije, prospektom i statutom ▇▇▇▇▇

- izvještavanje mirovinskog društva o korporativnim akcijama vezanim za imovinu ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ mu je povjerena na pohranu i izvršavanje njegovih naloga koji iz toga proizlaze

- pružanje usluge glasovanja na glavnim skupštinama dioničara i usluge vezane uz ostvarivanje drugih prava koja proizlaze iz financijskih instrumenata u koje je uložena imovina ▇▇▇▇▇

- zaprimanje uplate svih ▇▇▇▇▇▇▇ i drugih prava dospjelih u korist ▇▇▇▇▇, a koja proizlaze iz njegove imovine

- osiguravanje da se prihodi ▇▇▇▇▇ koriste u skladu sa Zakonom, propisima donesenima na temelju Zakona, statutom i prospektom ▇▇▇▇▇, ▇▇ da su troškovi koje fond plaća u skladu s odredbama Zakona, propisa donesenih na temelju Zakona i drugih propisa te statutom i prospektom ▇▇▇▇▇

- obavljanje drugih poslova koji su predviđeni ugovorom o obavljanju poslova depozitara

- prijava Agenciji svakog ozbiljnijeg ili težeg kršenja Zakona i ugovora o obavljanju poslova depozitara ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ mirovinskog društva

- revizorima i drugim osobama ovlaštenima za obavljanje uvida, uključujući Agenciju, davanje pristupa i razmjena informacija o podacima i računima vezanim uz fond i njegovu imovinu.

Temeljni kapital depozitara

Temeljni kapital iznosi 6.404.839.100,00 HRK.

Podaci o ugovorima Depozitara s trećim osobama na koje je delegirao poslove i dužnosti depozitara, bitne odrednice ugovora te opis rizika koje delegiranje može imati na imovinu ▇▇▇▇▇, osobito u slučaju neispunjenja i/ili neurednog ispunjenja obveze te propusta poddepozitara

Poslove depozitara Zagrebačka banka d.d. obavlja samostalno te su na domaćem tržištu financijski instrumenti pohranjeni na skrbničkim računima otvorenima kod SKDD-a, dok su poslovi pohrane i/ili evidencije imovine fondova za inozemne financijske instrumente ugovoreni sa sljedećim inozemnim poddepozitarima:

Pružatelji usluge koji će u konačnici skrbiti za imovinu ▇▇▇▇▇ ▇▇ lokalnim tržištima gdje je imovina pohranjena su kako slijedi:

Pružatelji usluge koji će u konačnici skrbiti za imovinu fondova na lokalnim tržištima gdje je imovina pohranjena su kako slijedi:

Zagrebačka banka nudi usluge na tržištima zemalja Europske Unije, BRIC-a, CEE, SAD, jugoistočne Azije i dr. putem mreže inozemnih poddepozitara. Prilikom pohrane financijskih instrumenta kod inozemnih poddepozitara u državi u kojoj je pohrana financijskih instrumenta za račun druge osobe predmet posebnih propisa i nadzora, depozitar financijske instrumente deponira isključivo kod poddepozitara koji ima odobrenje za pružanje tih usluga izdano ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ odgovarajućeg nadležnog tijela, odnosno podliježe posebnim propisima i nadzoru. Treća strana odabire se uz pažnju dobrog stručnjaka. Pri odabiru ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ na čijim će računima pohraniti financijske instrumente koje drži za klijente kao i pri odabiru aranžmana za držanje i pohranu financijskih instrumenata klijenata, depozitar stručno i s dužnom pažnjom:

− vodi računa o stručnosti i tržišnom ugledu ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇,

− vodi računa o zakonom propisanim uvjetima ili tržišnim praksama koji se odnose na držanje financijskih instrumenata, a koji mogu negativno utjecati na prava klijenata, te

− periodički preispituje odabir ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ i navedenih aranžmana i ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ iz toga proizlaze.

Odabir ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ izvršava se dubinskim snimanjem ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ te se u samom procesu uz ostalo revidiraju ključni podaci vezani uz rejting, financijsku situaciju, iskustvo u poslovima skrbništva, kapacitet ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ i sl.

Najizraženiji, iako ne isključivi rizici koje delegiranje poslova na treće osobe može imati na imovinu ▇▇▇▇▇, osobito u slučaju neispunjenja i/ili neurednog ispunjenja obveze te propusta poddepozitara su kako slijedi:

− ▇▇▇▇▇ insolventnosti – ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ nastaje zbog insolventnosti ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ zbog kojeg ista neće moći izvršavati svoje ugovorene obveze prema depozitaru

− Rizik usklađenosti – ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ nastaje kao posljedica povreda ili neusklađenosti sa zakonskim propisima države u kojoj je financijski instrument izdan i/ili izlistan što može utjecati na prava ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ proizlaze iz određenog financijskog instrumenta

− Rizici povezani s korporativnim akcijama – depozitar informacije o korporativnim akcijama vezane uz inozemne financijske instrumente dobiva od poddepozitara koji te iste informacije dobiva od lanca skrbnika, izdavatelja te ostalih pružatelja informacija o korporativnim akcijama pa i postoji rizik da su informacije pogrešno prenesene, da do ▇▇▇▇▇ dođu prekasno ili s vrlo kratkim rokom djelovanja

− Operativni rizik – ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ nastaje uslijed neadekvatnog ili pogrešnog internog procesa, poteškoća u radu komunikacijskih kanala depozitara i poddepozitara, ljudskog faktora i sustava ili vanjskih događaja, te može utjecati na adekvatno izvršenje instrukcija ▇▇▇▇▇

− Rizici povezani s pohranom financijskih instrumenata na zbirnom računu – ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ nastaje jer poddepozitar ne vodi evidenciju o imovini svakog pojedinog ▇▇▇▇▇ već takvu evidenciju vodi depozitar. Tako pohranjena imovina izložena je operativnom riziku korištenja imovine ▇▇▇▇▇ za račun nekog drugog klijenta uslijed pogreške depozitara ili poddepozitara. Kod zbirnog držanja imovine također se javlja rizik otežanog ili nemogućeg provođenja usluge glasovanja na glavnim skupštinama izdavatelja. Kod provođenja korporativnih akcija, ukoliko određena prava proizlaze iz držanja odgovarajućeg broja financijskih instrumenata, moguće je da isto neće biti moguće idealno rasporediti po stvarnim imateljima. Također postoji pravni rizik povezan sa utvrđivanjem odnosno dokazivanjem vlasništva nad financijskim instrumentima tj. identifikacijom stvarnog imatelja.

− Porezni rizik – ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ nastaje zbog različitog poreznog tretmana u drugim državama, te pogrešnog tumačenja poreznih propisa.

Navedenim rizicima depozitar upravlja koristeći se uslugama renomiranih poddepozitara, vodeći pri tome računa o njihovoj stručnosti. ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ može proizaći iz pohrane putem zbirnih računa, depozitar umanjuje redovitim dnevnim usklađenjem internih evidencija s evidencijama trećih strana. Također, unutar svoje organizacije depozitar primjenjuje mjere unutarnjeg nadzora i kontrole kojom se

osigurava adekvatna kontrola prijenosa imovine klijenta, što u pravilu znači da svaki nalog za prijenos imovine klijenta, moraju provesti najmanje dvije osobe s odgovarajućim ovlaštenjima, od kojih jedna unosi nalog, a druga ga potvrđuje, a sve kako bi se izbjegao rizik od neadekvatnog administriranja, neprimjerenog vođenja evidencija te zloupotrebe ili nemara u poslovanju.

INFORMACIJE O AGENCIJI

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (dalje u tekstu: „Agencija“) je nadzorno tijelo u ▇▇▇▇ djelokrug i nadležnost ▇▇▇▇▇ nadzor financijskih tržišta, financijskih usluga te pravnih i fizičkih osoba koje te usluge pružaju.

Agencija provodi nadzor nad poslovanjem burzi i uređenih javnih tržišta, investicijskih društava i izdavatelja vrijednosnih papira, brokera i investicijskih savjetnika, vezanih zastupnika, središnjeg klirinškog depozitarnog društva, društava za osiguranje i reosiguranje, zastupnika i posrednika u osiguranju i reosiguranju, društava za upravljanje investicijskim i mirovinskim fondovima, mirovinskih osiguravajućih društava, investicijskih i mirovinskih fondova, Središnjeg registra osiguranika, ▇▇▇▇▇ hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Umirovljeničkog ▇▇▇▇▇ i pravnih osoba koje se bave poslovima leasinga i faktoringa, osim ako ▇▇ ▇▇▇▇▇ obavljaju unutar svoje registrirane djelatnosti.

Agencija je osnovana 2005. godine spajanjem triju postojećih nadzornih institucija: Komisije za vrijednosne papire, Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja te Direkcije za nadzor društava za osiguranje.

Agencija je samostalna pravna osoba s javnim ovlastima u okviru svog djelokruga i nadležnosti propisanih Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i drugim zakonima. Odgovorna je Hrvatskom saboru.

Temeljni su ciljevi Agencije promicanje i očuvanje stabilnosti financijskog sustava i nadzor zakonitosti poslovanja subjekata nadzora, a u ostvarivanju svojih ciljeva Agencija se rukovodi načelima transparentnosti, izgradnje povjerenja među sudionicima financijskih tržišta i izvješćivanja potrošača.

U obavljanju svojih javnih ovlasti, Agencija je ovlaštena:

1. donositi provedbene propise na temelju Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, zakona koji uređuju tržište kapitala, investicijske i druge fondove, preuzimanje dioničkih društava, mirovinska osiguravajuća društva, leasing društva, osiguranje i reosiguranje te financijske usluge, kao i drugih zakona ▇▇▇▇ ▇▇ to ▇▇▇ zakonima ovlaštena,

2. obavljati nadzor poslovanja subjekata nadzora utvrđenih u propisima iz točke 1. te pravnih osoba koje se bave poslovima faktoringa, osim ako ▇▇ ▇▇▇▇▇ obavljaju unutar svoje registrirane djelatnosti, te nalagati mjere za uklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti,

3. izdavati i oduzimati dozvole, odobrenja, licencije i suglasnosti za koje je ovlaštena na temelju posebnih propisa iz točke 1.,

4. poticati, organizirati i nadgledati mjere za učinkovito funkcioniranje financijskih tržišta,

5. voditi knjige, evidencije i registre u skladu s odredbama Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i posebnih propisa iz točke 1.,

6. predlagati inicijative za donošenje zakona i drugih propisa te informirati javnost o načelima po kojima djeluju financijska tržišta,

7. donositi podzakonske akte radi propisivanja uvjeta, načina i postupaka za jedinstveno obavljanje nadzora unutar svog djelokruga i nadležnosti te poduzimati druge mjere i obavljati druge poslove u skladu sa zakonskim ovlaštenjima,

8. izvješćivati ostala nadzorna, upravna i pravosudna tijela o svim pitanjima koja se neposredno ili posredno tiču njihove nadležnosti i djelokruga, povodom postupaka koji se vode pred ▇▇▇ tijelima, a u vezi su s postupcima iz djelokruga i nadležnosti Agencije,

9. davati mišljenja o provedbi Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i posebnih propisa iz točke 1. na zahtjev stranaka u postupku ili osoba koje dokažu svoj pravni interes.

Ovaj Prospekt je izdan ▇▇▇▇ 10. lipnja 2022. godine.

▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇ Član Uprave

▇▇▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇ Predsjednik Uprave